Svjetski dan šećerne bolesti tradicionalno se svake godine obilježava 14. studenog. Mnoge važne građevine i zgrade različitih institucija diljem svijeta i ove godine bile su osvijetljene plavom bojom, koja simbolizira jedinstvo osoba oboljelih od dijabetesa. Na ovaj način daje im se potpora te ujedno nastoji podići opća svijest o šećernoj bolesti i njezinim posljedicama.
No, koliko mi uopće znamo o toj bolesti, osim da ljudi koji od nje boluju moraju paziti na prehranu, biti fizički aktivni i uzimati terapiju? Ruku na srce, ne baš previše, a morali bismo biti svjesni kakva je to bolest i kako se prepoznaje jer ako se ona ne liječi mogu se razviti ozbiljne komplikacije. Šećerna bolest se naziva globalnom epidemijom današnjice jer broj oboljelih doseže razine koje su bile nezamislive prije samo par desetljeća.
Za početak treba znati da je dijabetes kronična bolest u kojoj je povišena razina šećera (glukoze) u krvi. Do toga dolazi zato što nema inzulina ili ga nema dovoljno da glukoza uđe u stanice i u njima služi kao izvor energije za procese koji se odvijaju u organizmu. Inzulin je hormon gušterače, koji djeluje na staničnu opnu kako bi ona postala propusna za glukozu. Glukoza u stanicama omogućava energiju za sve što radimo – hodanje, trčanje, učenje, ali i za disanje, rad srca i sve ostalo.
Dvije različite bolesti
Postoje dva glavna tipa šećerne bolesti. Kod oba su simptomi žeđ i suhoća usta, često mokrenje (posebno noću), gubitak tjelesne težine, iscrpljenost, umor, česti osjećaj gladi, smetnje vida, trnci u stopalima, sporo zacjeljivanje rana. Kod dijabetesa tipa 1 bolest se pojavi odjednom, u najranijoj dobi, dok kod dijabetesa tipa 2 simptomi nisu toliko izraženi te ne uzrokuju sumnju kod osobe pa do otkrivanja bolesti prođe i više godina.
Dijabetes tipa 1 je bolest ovisna o inzulinu jer ga je gušterača prestala ili gotovo prestala proizvoditi. Kad u krvotoku nema tog hormona, treba ga unijeti u organizam. Od dijabetesa tipa 1 uglavnom obolijevaju djeca ili mlađe osobe, a svake godine od ovog tipa šećerne bolesti samo u Koprivničko-križevačkoj županiji oboli 10-ak djece i mladih.
Dijabetes tipa 2 je bolest kod koje gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili on nije kvalitetan za obavljanje svojih zadaća. Primjerice, kod pretilih osoba masne stanice trebaju više inzulina kako bi propustile glukozu i dopustile da se ona pretvori u energiju. Dijabetes tipa 2 može se razviti tijekom života i oko 90 posto oboljelih ima taj tip bolesti. Veliki broj oboljelih bi zdravim načinom života mogao spriječiti ili odgoditi pojavu dijabetesa tipa 2.
Osobe oboljele od dijabetesa trebaju redovito kontrolirati i dobro regulirati razinu šećera u krvi kako se ne bi razvile akutne i kronične komplikacije.
Važno je na vrijeme reagirati
Broj oboljelih povećava se iz godine u godinu, a mnogo je i neotkrivenih osoba oboljelih od šećerne bolesti. Međunarodna dijabetička federacija procjenjuje da je u svijetu trenutačno 537 milijuna oboljelih. U Nacionalnom registru osoba sa šećernom bolešću CroDiab u 2022. godini je bilo registrirano ukupno 388.213 osoba sa šećernom bolešću oba tipa, no prema procjenama to je tek 60 posto od svih oboljelih pa se onda zapravo radi o više od pola milijuna oboljelih od dijabetesa u Hrvatskoj.
Doista je važno prepoznati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i poduzeti odgovarajuće mjere kako bismo spriječili ili usporili nastanak te bolesti. Pritom svakako treba biti svjestan posljedica šećerne bolesti, odnosno ozbiljnih komplikacija koje ona može izazvati – smanjivanje i prestanak rada bubrega, razvoj krvožilnih bolesti, oštećenje i gubitak vida, gubitak osjeta u prstima i nogama i smanjena cirkulacija što može dovesti do odstranjivanja udova.
Klub ‘Slatko srce’ okuplja djecu i mlade oboljele od dijabetesa tipa 1
Pri Društvu Crvenog križa Koprivničko-križevačke županije djeluje Klub ‘Slatko srce’, koji okuplja djecu i mlade oboljele od dijabetesa. Klub broji 15-ak članova s dijabetesom tipa 1, a u rad kluba su uključeni i članovi njihovih obitelji. Ta djeca i mladi si redovito i često moraju mjeriti razinu glukoze u krvi i davati inzulin. Kroz klub se organiziraju različite edukacije i razmjenjuju iskustva te se članovi međusobno podupiru u stalnom balansiranju razine šećera u krvi.
Edukacije su organizirali i u školama diljem Podravine i Prigorja kako bi osvijestili učitelje i nastavnike te školske kolege oboljelih mališana o njihovim specifičnim potrebama tijekom boravka u školi. Posebno se upozoravalo kako prepoznati i što učiniti u slučaju pojave komplikacija koje su opasne po život, a to su hipoglikemija i hiperglikemija. Stanje preniske, odnosno previsoke razine glukoze u krvi ima štetan učinak na zdravlje i oba slučaja treba se pravovremeno prepoznati i hitno djelovati.
Uz edukacije i razmjenu iskustava te međusobnu potporu u stalnom kontroliranju i reguliranju šećera te svemu ostalome što ova kronična neizlječiva bolest nosi članovi kluba ‘Slatko srce’ djeluju i preventivno.
Provjerite šećer dok imate priliku
Kroz različite javno-zdravstvene akcije Klub ‘Slatko srce’ često ukazuje na važnost ranog prepoznavanja i liječenja dijabetesa tipa 2 te građanima mjere šećer u krvi. Predsjednik Kluba ‘Slatko srce’ Miroslav Kanisek ističe važnost zdravog načina života, pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti te kontroliranja razine šećera. Klub redovito organizira akcije mjerenja šećera građanima, a posljednja je bila za Dan grada Koprivnice, 4. studenog, na Zrinskom trgu.
– Na štand Gradskog društva Crvenog križa Koprivnica tog dana je došlo provjeriti šećer 89 osoba, od kojih kod njih 12 vrijednosti nisu bile unutar granica predviđenih za zdravu osobu. Većina ih je to opravdavala konzumacijom hrane ili pića prije mjerenja, što je malo vjerojatno s obzirom na to da kod zdrave osobe razina glukoze u krvi bez obzira na konzumaciju hrane mora biti u zadanim vrijednostima. Svima smo savjetovali da idućih dana još provjere šećer, pripaze na prehranu i više se kreću te o tome obavijeste svojeg obiteljskog liječnika. A kod jedne osobe izmjerena je značajno visoka razinu glukoze u krvi u iznosu od 12,4 mmol/L te smo ju uputili da se čim prije javi liječniku – rekao nam je Miroslav Kanisek.
Važno je osvijestiti ljude o mogućnosti razvoja šećerne bolesti tipa 2 te ih informirati o posljedicama koje može izazvati ako se na liječi.
– Ovakve su akcije vrlo važne, no uglavnom se na mjerenja odazivaju osobe starije životne dobi, a zapravo bi to povremeno morali učiniti svi. Mjerenje šećera je gotovo bezbolno, samo se malo bocne jagodica prsta, a postupak traje samo nekoliko sekundi. Razinu šećera možete obaviti u ljekarnama, kod liječnika opće prakse, u laboratoriju, a često se organiziraju i ovakve javno-zdravstvene akcije mjerenja glukoze – istaknuo je Miroslav Kanisek i pozvao građane da kad god imaju priliku provjere razinu šećera u krvi.
Jeste li i vi u rizičnoj skupini?
Hrvatski Crveni križ nedavno je, u povodu Svjetskog dana šećerne bolesti, objavio jednostavan i kratki test čijim rješavanjem možete provjeriti jeste li u rizičnoj skupini obolijevanja od dijabetesa.
Pozivamo vas da ga ispunite i provjerite jer pravovremena briga o zdravlju jamči kvalitetniji život. Test možete ispuniti – OVDJE.
Dijabetes – bolest modernog doba
Nepravilna prehrana, nedovoljno tjelesne aktivnosti, konzumacija alkohola i pušenje neki su od glavnih rizičnih čimbenika svih kroničnih nezaraznih bolesti, među kojima je dijabetes. Rizični čimbenici dijabetesa tipa 2 su i pretilost ili prekomjerna tjelesna težina, netolerancija na glukozu, starija životna dob, povišen krvni tlak i kolesterol te slučajevi dijabetesa u obitelji.
Suvremen način života je zapravo postao nezdrav jer uključuje nekvalitetnu i brzu prehranu bogatu zasićenim masnim kiselinama te rafiniranim, to jest nezdravim šećerima. Takva prehrana je visokokalorična, što rezultira debljinom, jednim od glavnih rizičnih čimbenika pojave dijabetesa tipa 2. Ključna je pravilna prehrana, koja uključuje ugljikohidrate (50 posto), bjelančevine (20 posto) i masti (30 posto), u tom pravilnom omjeru.
Ključ zdravog života je ravnoteža između pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti jer za pravilno funkcioniranje organizma treba unijeti toliko kalorija koliko ih se dnevno potroši. Kretanje i općenito tjelesna aktivnost iznimno je važna za osobe oboljele od šećerne bolesti jer potiče iskorištavanje glukoze u krvi te održavanje i poboljšanje cirkulacije, snage, provodljivosti perifernih živaca i ima još niz pozitivnih fizičkih, ali i psiholoških učinaka. Stoga se preporučuju šetnje, hodanje, trčanje, vožnja biciklom, planinarenje, plivanje i tako dalje.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikom do zdravlja’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
