U koprivničkoj Galeriji u petak je s velikim iščekivanjem otvorena izložba Tajne željeza.
“Namjera izložbe je dočarati sve postupke obrade željeza na području Podravine tijekom više arheoloških i povijesnih razdoblja te otkriti neke male i velike tajne koje se kriju iza svakog željeznog uporabnog predmeta korištenog u predindustrijsko doba na ovim prostorima”, rekao je u uvodnom govoru ravnatelja Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin.
Zamjenici gradonačelnika Kseniji Ostriž pripala je čast da otvori izložbu.
“Svaki puta iznova kad dođem u Galeriju ostanem iznenađena i oduševljena postavom i maštovitošću te ambijentom koji se stvori u tom trenutku. Kao što je ravnatelj Čimin rekao, radi se o intersenzualnom doživljaju. Zaista možemo biti sretni da imamo taku mladu, jaku i inovativnu ekipu koja nam priređuje prekrasne događaje te im stoga još jednom zahvaljujem na svemu učinjenome i veselimo s novim projektima”, kazala je zamjenica gradonačelnika Ksenija Ostriž.
Uz mnogobrojne posjetitelje izložbi je prisustvovala i pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Ana Mlinarić i u ime Koprivničko-križevačke županije zamjenik župana Ratimir Ljubić.
Željezo kao materijal kojim su naši preci kroz više arheoloških i povijesnih razdoblja oblikovali predmete korištene u svojoj svakodnevici oduvijek je plijenilo pozornost stručne i znanstvene javnosti na čitavom Europskom kontinentu.
Dobivanje željeza iz željezne rude koja se nalazi u prirodi zahtjevan je postupak koji je podrazumijevao dobro poznavanje čitavog procesa, od pronalaska i prikupljanja kvalitetne rude u prirodi, preko izgradnje talioničkih peći pa sve do samog procesa taljenja u kojem se na visokim temperaturama ekstrahirao poluproizvod (spužvasto željezo, eng. iron bloom).
Sam proces nije završavao na ovom stupnju jer se u dobivenom poluproizvodu nalazilo još dosta nečistoća koje su se u daljnjem postupku primarnog kovanja izdvojile te je tek takav proizvod bio pogodan za obradu i oblikovanje predmeta od strane majstora-kovača.
Čitav taj proces zahtijevao je dobro poznavanje svih etapa rada, znanje koje se zasigurno prenosilo s generacije na generaciju, a ponekad je skrivalo i neke tajne koje su znali samo iskusni majstori-talioničari.
Arheološka istraživanja peći za taljenje željezne rude provode se na prostoru Podravine od 2008. godine, a od 2017. i u okviru interdisciplinarnog znanstveno-istraživačkog projekata TransFER – Proizvodnja željeza uz rijeku Dravu u antici i srednjem vijeku: stvaranje i transfer znanja, tehnologija i roba, financiranog od strane Hrvatska zaklada za znanost.
Sam projekt ima tri osnovna cilja: 1. definirati podrijetlo željezne rude i potrebnih resursa (glina, voda, drvo); 2. definirati tehnologiju obrade željezne rude kroz razdoblja i intenzitet te proizvodnje; 3. definirati utjecaj proizvodnje željeza u kontekstu socio-kulturološkog okružja i interakcija ljudi i roba.
Izložba Tajne željeza za sve posjetitelje ostaje otvorena do 19. srpnja.