Premijer Andrej Plenković izrazio je u petak, nakon završetka redovitog ljetnog samita EU-a, veliko zadovoljstvo postignućima koje je Hrvatska ostvarila u prvih devet godina članstva te koracima prema ulasku u eurozonu i Schengen.
Europsko vijeće u petak je podržalo preporuku za ulazak Hrvatske u eurozonu, a sljedeći tjedan francusko predsjedništvo će započeti proces odlučivanja o pristupanju Schengenu, o čemu bi odluka trebala biti donesena najesen.
Tako bi Hrvatska 1. siječnja 2023. istodobno ušla u eurozonu i Schengen, prostor bez kontrola na unutarnjim granicama.
“Mogu iskazati veliko zadovoljstvo. Ovaj boravak u Bruxellesu bio je izrazito povoljan i uspješan za Hrvatsku i daje nam ohrabrenje da nastavimo u tom smjeru”, rekao je Plenković.
Rekao je da će se članstvo u eurozonu pozitivno odraziti na ukupni rejting Hrvatske, prije svega u ekonomskim i financijskim krugovima te da će zemlja biti privlačnija ulagačima.
U mandatu njegove vlade dvije od tri agencije podignule su kreditni rejting Hrvatske na investicijsku razinu, podsjetio je.
“Naša otpornost kao države, društva, gospodarstva i građana na sve moguće krize bit će snažnija članstvom u eurozoni”, rekao je Plenković.
Drugi dan samita EU-a bio je posvećen ekonomskoj situaciji u Europi, koja izaziva zabrinutost zbog posljedica ruske agresije na Ukrajinu.
“Svi imamo iste upitnike i brige koje treba rješavati: rast cijena energije, hrane, sirovina, građevinskog materijala, inflatorni pritisci”, rekao je Plenković.
Rekao je kako želi da se na razini EU-a zajednički rješava i ograničava rast cijena energenata zajedničkom nabavom i mehanizmima kako bi se izbjegle špekulativne pojave na tržištima te osiguralo dovoljno energenata po priuštivim cijenama.