U nedjelju, 12. lipnja, na blagdan Presvetog Trojstva, u Cvetkovcu je župnik Damir Tito Šmintić blagoslovio obnovljeni pil Presvetog Trojstva.
Naime, na pilu je trebalo obnovit reljef u nišama samog stuba, a došlo je i do znatnog nagnuća te su na spoju stuba i temelja bili vidni rascjepi. Poduzete su adekvatne mjere kako ne bi došlo do urušavanja vrijednog kulturnog, povijesnog i vjerskog dobra.
Član udruge Podravska gruda Josip Mlinarić pokrenuo je akciju za spašavanje spomenika obrativši se Općini Rasinja te su zahvaljujući načelniku Danimiru Kolmanu i članova Općinskog Vijeća poduzete odgovarajuće mjere i osigurana financijska sredstva za obnovu u skladu sa zakonima konzervatorske struke.
U knjizi Franjo Brdarić – iz povijesti podravskih župa autor Dragutin Feletar navodi da 1718., u vrijeme nastanka pila, zaselak Cvetkovec na putu prema Ludbregu pripada Gorici, gospodar koje je bio Stjepan Keczer, plemićki sudac i podžupan Križevačke županije. U njegovoj familiji vjerski duh je bio vrlo jak i on je, vjerojatno iz neke zahvale Bogu, dao podići krasan kip Svetog Trojstva u Cvetkovcu.
U prilog toj činjenici govori aplicirani grb donatora s prednje strane stuba s rijetkim prikazom golubice koja u kljunu nosi prsten. Uz godinu izgradnje upisana su i slova PGDSKDR. To su inicijali donatora, a znače P(erillustris) ac G(enerosus) D(ominus) S(tephanus) K(eczer) De (Radovan) što bi u slobodnom prijevodu značilo vrlo ugledan plemenitaš gospodar Stjepan Kecer de Radovan.
Pil Presvetog Trojstva pripada grupi malobrojnih očuvanih primjeraka javne plastike baroka u sjevernoj Hrvatskoj, a svojim položajem na istaknutom mjestu unutar naselja, žarište je prilaznih putova. Postavljen je na kvadratno postolje. Ima oblik stuba pri čijem se vrhu nalaze polukružne niše s reljefima svetog Antuna Padovanskog, svetog Florijana, svete Barbare i Bogorodice.
Na vrhu stuba iz jednog komada kamena isklesan je skulpturalni prikaz Presvetog Trojstva. Prikaz je jedinstven po smještaju golubice Duha Svetoga podno Kristovih nogu.
Pil je klasificiran kao sakralna graditeljska baština te je označen kao ‘nepokretno kulturno dobro’ pravnog statusa ‘zaštićeno kulturno dobro’. U vlasništvu je Općine Rasinja, a u nadležnosti bjelovarskog Konzervatorskog odjela.
Društvo žena Hrvatska duša Rasinja i udruga Podravska gruda su nakon blagoslova upriličile za goste domjenak te malu izložbu rukotvorina vrijednih članica.
