U sklopu radova koji se izvode na trenutačno najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu u Hrvatskoj “Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica” predstavnici medija obišli su u utorak, zajedno s predstavnicima HŽ Infrastrukture, gradilišta na lokacijama vijadukta Carevdar i nadvožnjaka Lepavina 2. Tom su prilikom upoznati s napretkom radova i budućim planovima.
Riječ je o projektu vrijednom 350 milijuna eura, čiji se prihvatljivi troškovi sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), a koji je uvršten na listu strateških projekata Republike Hrvatske. Izvodi ga turska tvrtka Cengiz.
“Važnost je projekta iznimna jer njime HŽ Infrastruktura nastavlja s modernizacijom koridora RH2 od Luke Rijeka preko Zagreba do državne granice s Republikom Mađarskom, odnosno s modernizacijom hrvatskoga dijela Mediteranskoga koridora, a samim time i jedinstvene Transeuropske prometne mreže (Trans-European Transport Network – TEN-T)”, istaknuli su iz HŽ Infrastrukture.
Projekt obuhvaća radove na rekonstrukciji postojećeg kolosijeka te izgradnji drugog kolosijeka od Križevaca do mađarske granice. Obnovit će se i modernizirati kontaktna mreža i ostala elektroenergetska postrojenja te signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji. Time će se omogućiti postizanje brzine vlakova do 160 km/h, s ograničenjem do 150 km/h u Lepavini i 100 km/h u Koprivnici jer na tim je područjima riječ o gradskim područjima sa specifičnim ograničenjima.
Trenutačno se izvode radovi duž cijele dionice duge 42,6 kilometara.
Inače, na gradilištu je trenutačno angažirano oko 350 radnika koji paralelno rade na otvorenoj pruzi te nadvožnjacima Križevci, Lepavina 2, Vuk, Danica, Šoderica, Sokolovac i Novo Drnje, vijaduktima Carevdar, Komari i Vojakovački Kloštar, na kolodvorskoj zgradi u Novom Drnju, stajalištima Majurec i Peteranec te na izgradnji željezničkoga mosta preko rijeke Drave u Botovu, pojasnio je Ivo Jurić, voditelj projekta HŽ Infrastrukture.
– Radovi na donjemu ustroju vijadukta Carevdar, koji će biti dug 632 metara, završeni su, a tehnologijom s viseće skele radi se na gornjemu ustroju vijadukta. Ovim načinom gradnje izbjegli smo dovoz betonskih montažnih nosača na gradilište, a što bi u protivnom izazvalo velike poteškoće u prometu prilikom transporta – rekao je Jurić, dodavši da će po završetku spomenutih radova skelu preseliti na vijadukt Komari.
Na otvorenoj pruzi trenutačno se izvode radovi na donjemu ustroju, i to na dionici od kolodvora Križevci do kolodvora Lepavina te na dionici od kolodvora Koprivnica do kolodvora Novo Drnje.
Što se tiče objekata, završeni su radovi na velikom broju propusta. Na nadvožnjaku Križevci izvode se završni radovi, na nadvožnjaku Lepavina 2 izvodi se armirano-betonska galerija u duljini od 880 metara, na nadvožnjacima Vuk, Danica, Šoderica i Novo Drnje izvode se radovi na donjemu ustroju, dok su radovi na nadvožnjaku Sokolovac u početnoj fazi.
Na vijaduktu Komari izvode se radovi na donjemu ustroju, dok su na vijaduktu Kloštar Vojakovački u tijeku završni radovi na izvedbi donjega ustroja te su započeli radovi na izvedbi gornjega ustroja.
U kolodvoru Novo Drnje u većoj mjeri izvedeni su nasipi. Također, u kolodvoru Novo Drnje izvode se radovi na peronima i kolodvorskoj zgradi.
U stajalištima Majurec i Peteranec izvode se radovi na pješačkim pothodnicima.
Napreduju i radovi na mostu Drava, a čelična mosna konstrukcija za gornji ustroj mosta počela je stizati na gradilište.
Počeli su radovi i na galeriji Velika Mučna gdje se trenutačno izvode armiranobetonski piloti. Također su počeli pripremni radovi na podvožnjaku Ivanečki te izvedba temelja i upornjaka na mostu Gliboki, naglasili su iz HŽ Infrastrukture.
Plan je nastaviti sa svim aktivnostima na navedenim lokacijama te u narednomu periodu, dodaju, započeti s radovima na pothodnicima Danica te na pothodnicima u stajalištu Vojakovački Kloštar i u kolodvoru Koprivnica.
Ivo Jurić, voditelj projekta HŽ Infrastrukture, medijima je otkrio da bi prvi vlak novom trasom pruge trebao proći krajem 2024. godine. Rokovi su, dakle, dosta pomaknuti, ali za to je, kako se moglo čuti, kriva korona, rat u Ukrajini, poskupljenje materijala…
Foto: HŽ Infrastruktura
