Povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane, koji se drugu godinu za redom obilježava 7. lipnja, Odjel za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever i HGK Županijska komora Koprivnica organizirali su u petak, 5. lipnja online konferenciju pod nazivom Važnost sigurnosti hrane u poslovanju s hranom.
Ovo je prva godina kako Sveučilište Sjever organizira obilježavanje tog dana, a cilj je naglasiti aktivnu ulogu i odgovornost svih dionika (proizvođača, prerađivača, prodavača i potrošača) u sustavu sigurnosti hrane.
Sukladno navedenom, organizator online konferencije, izv. prof. dr. sc. Bojan Šarkanj, pročelnik Odjela za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever okupio je eminentne predavače koji su govorili o sigurnosti hrane te na koji način sudjeluju u aktivnostima u osiguranju iste.
Konferenciju je moderirala Ana Vugrin, studentica novinarstva Sveučilišta Sjever, a sudionici konferencije bili su:
- mr. sc. Tatjana Karačić, dr. med. vet., pomoćnica ministrice poljoprivrede,
- dr. sc. Darja Sokolić, voditeljica Centra za sigurnost hrane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu,
- Božica Marković, direktorica sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore,
- prof. dr. sc. Jasna Bošnir, voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe,
- dr. sc. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane, predmeta opće uporabe i okolišnih uzoraka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “dr. Andrija Štampar”,
- dr. sc. Nina Puhač Bogadi, voditeljica sustava sigurnosti hrane i upravljanja kvalitetom, Podravka d.d.
- Amalka Vukelić, stručna suradnica u centru dr. Rudolfa Steinera
- doc. dr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak, Odjel za prehrambenu tehnologiju Sveučilišta Sjever.
Mr. sc. Tatjana Karačić istaknula je da zbog izvanredne okolnosti izazvane širenjem epidemije Covid-19 svjedočimo velikom porastu svijesti o važnosti hrane koja se konzumira te sigurnosti i ispravnosti iste.
“Upravo s ciljem osiguranja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i podizanja svijesti o sigurnosti hrane, Ministarstvo poljoprivrede i tvrtka AKD razvili su mobilnu aplikaciju HRana koja informira građane o povlačenju ili opozivu proizvoda s tržišta za koje postoji rizik ili opasnost za zdravlje ljudi i životinja ili mogu štetno utjecati na okoliš. U aplikaciji koju će građani moći besplatno koristiti na svojim mobilnim uređajima nalaze se informacije o nesukladnim proizvodima za koje se radi opoziv s tržišta, a nalaze se na tržištu i u roku trajanja. Informacije se prikupljaju kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF). Aplikacija je u mjesec dana preuzeta i instalirana 3000 puta”, rekla je Tatjana Karačić.
Dr. sc. Darja Sokolić iz Centra za sigurnost hrane pojasnila je da je uloga njihove institucije procjena rizika čija su glavna obilježja znanstvena utemeljenost, neovisnost, transparentnost i multidisciplinarni pristup koji uključuje stručnjake iz različitih područja – prvenstveno prehrambene tehnologije, mikrobiologije, epidemiologije, medicine, veterine, kemije, toksikologije, statistike i dr. Procjena rizika sastoji se od tri koncepta: upravljanje rizikom, procjena rizikom i komunikacija rizikom. Također, Sokolić je napomenula kako je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, kao kontakt točka Europske agencije za sigurnost hrane i IFOSAN mreže međunarodnih institucija iz područja sigurnosti hrane aktivan sudionik u razmjeni znanstvenih informacija s drugim zemljama članicama.
“Predstavnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu ambasadori su Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) te predstavljaju poveznicu između EFSA – e i nacionalnih institucija u sustavu sigurnosti hrane, istraživačkih instituta, zavoda, akademske zajednice i ostalih dionika”, napomenula je Sokolić.
Iz Hrvatske gospodarske komore, Božica Marković istaknula je kako kontinuirano poduzimaju niz aktivnosti koje su važne za sigurnost hrane. Jedna od tih aktivnosti je zastupanje interesa članica (subjekata u poslovanju hranom) prema regulatoru na razini RH i EU kod donošenja novih propisa i izrade izmjena i dopuna postojećih i slično.
“Predstavnici stručne službe HGK i naših članica sudjeluju u radu povjerenstva pri nadležnim tijelima (Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva) za izradu zakonskih propisa, vodiča i ostalih dokumenata iz područja sigurnosti hrane, kao i ostalih područja, primjerice označavanje i kvalitetu hrane. HGK provodi niz edukacija iz područja sigurnosti i kvalitete hrane. Na godišnjoj razini organiziramo niz edukacija za naše članice. Konferenciju o sigurnosti i kvaliteti hrane organiziramo već 13 godina, a ovogodišnju smo odgodili zbog korona krize za 2021. godinu. Za naše članice korisne su i HACCAP radionice te edukacije koje organiziramo u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i dr. nadležnim tijelima vezano za označavanje hrane. Također, jedan smo od suorganizatora stručnog skupa “Funkcionalna hrana u Hrvatskoj”, rekla je Marković.
O izgradnji Centra za sigurnost i kvalitetu hrane, projektu vrijednom 64 milijuna kuna, a čiji je nositelj Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar govorile su prof. dr. sc. Jasna Bošnir i dr. sc. Ivančica Kovaček. Sugovornice su istaknule kako je riječ o projektu koji se financira bespovratno iz EU fondova, a u kojem će se znanstvenim metodama provjeravati i utvrđivati geografsko porijeklo hrane.
– Znamo da je netransparentno porijeklo, posebno svježe hrane, jedan je od jačih razloga zbog kojih prehrambena industrija gubi povjerenje potrošača u Hrvatskoj. To podjednako šteti interesima kupaca i hrvatskih proizvođača, pa će izgradnja ovakvog centra doprinijeti sređivanju odnosa na domaćem tržištu – naglasila je prof. dr. sc. Jasna Bošnir.
Nakon navedenih sugovornika, dr.sc. Nina Puhač – Bogadi, voditeljica sustava sigurnosti hrane i upravljanja kvalitetom iz Podravke, pojasnila je koje sve sustave sigurnosti hrane, Podravka, kao jedna od vodećih prehrambenih kompanija u RH mora implementirati kako bi osigurala zdravstveno – ispravne proizvode na tržištu. Bogadi je napomenula da Podravka zadovoljava zahtjeve zakonske regulative Republike Hrvatske, Europske Unije i svih zemalja u koje se izvoze prehrambeni proizvodi Podravke.
“S obzirom na to da poslujemo i egzistiramo na globalnom tržištu, Podravkin sustav udovoljava standardima sigurnosti hrane, a koje uvjetuju pojedini kupci i tržišta. To podrazumijeva da Podravka primjenjuje integrirani model čiji je temelj sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001. Na navedeni temelj se detaljno grade i nadovezuju ostali sustavi sigurnosti hrane”, rekla je Bogadi.
Na kraju se nazočnima obratila doc. dr. sc. Natalija Uršulin-Trstenjak sa Sveučilišta Sjever istaknuvši kako studenti na Odjelu prehrambene tehnologije imaju priliku slušati kolegij Kontrola kakvoće i sigurnosti hrane, koji je samo jedan u nizu kolegija u okviru kojeg studenti usvajaju znanje i vještine primarne proizvodnje, distribucije i skladištenja hrane.
Također, sugovornica je pojasnila da se na Sveučilištu Sjever studenti i zaposlenici redovito educiraju i putem radionica, gostujućih i redovitih predavanja o preradi i pripremi zdrave i kvalitetne hrane.
