Koronavirus još nije prošao, a vratili su se i virusi na koje smo gotovo zaboravili. U Zagrebu bukti epidemija rotavirusa, a zabilježen je i veći broj slučajeva hepatitisa A i ospica.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić istaknula je za Dnevnik Nove TV da su brojke zaraženih puno veće nego što su ih navikli vidjeti.
“Bio je veliki pritisak i još uvijek je na naše dječje ambulante. Rotavirus je nešto s čim se mi susrećemo prilično kontinuirano. Većina ljudi imat će blaže simptome”, rekla je.
Markotić je istaknula da su najugroženija djeca od šest mjeseci do dvije godine pa i do pet godina gdje mogu vrlo brzo uz obilno povraćanje, visoku temperaturu i proljeve – brzo dehidrirati te da je bitno jako paziti kakva je situacija.
“S njima, naravno, mogu se zaraziti i odrasli ako nisu u životu imali češće kontakte. Isto tako, moramo znati da je to jedna vrsta obiteljske bolesti. Ako jedno dođe u kuću zaraženo, a drugi nemaju značajniju zaštitu, najčešće cijele obitelji završe s težom kliničkom slikom”, objasnila je.
Što se tiče zaštitnih maski i koliko je naš organizam sad otporan u usporedbi kakav je bio prije nego što smo ih nosili, Markotić ističe da dvije godine ne mogu toliko puno učiniti da smo mi sada nešto jako osjetljivi na sve bolesti koje se prenose kontaktom, kapljičnim putem ili aerosolom.
“Zdravi ljudi koji imaju normalan imunološki sustav ili su cijepljeni ili su bili u kontaktu kroz život s tim bolestima, više-manje i dalje su dosta zaštićeni. Također, dječica su bila izvan kolektiva, malo više u izolaciji i malo većoj distanci te mlađe generacije mogu sada imati povećani postotak zaraze među njima”, rekla je.
Na pitanje o vraćaju starih virusa, pogotovo kad se govori o hepatitisu A i bolestima koje se prenose takozvanim prljavim rukama, Markotić kaže da je riječ o bolestima koje su raširene u nerazvijenom svijetu gdje su higijenski standardi na niskim razinama te su ljudi uglavnom prokuženi i eksplozivne epidemije se ne događaju.
“Povremeno unošenje, a to je onda najčešće bolest putnika i osoba koje imaju određeno rizično ponašanje može dovesti do širenja epidemija među stanovništvom koje se 20 ili 30 godina nije susrelo češće s takvim infekcijama i onda imamo posljednjih godina, svakih par godina epidemije hepatitisa A i rotavirusa ili nekih drugih bolesti koje se prenose rukama, kontaktom, zagađenom hranom, vodom i slično”, zaključila je Markotić.
