Uoči Uskrsa razgovarali smo s čelnim čovjekom Radnika Mirkom Habijancem koji je za Klikaj.hr otvoreno progovorio o stanju u građevinarstvu, problemu radne snage i kako se jedna od najjačih građevinskih tvrtki u Hrvatskoj nosila s izazovima korone, ali i aktualnom ekonomskom krizom uzrokovanom ratnim sukobom između Rusije i Ukrajine.
Predsjednik Uprave Mirko Habijanec u tvrtki je više od 40 godina, a svoj zanat brusio je na Radnikovim gradilištima u Njemačkoj. Uz Radnik, Bistru i Hidroregulaciju, dio grupe su i varaždinske tvrtke Hidroing i Vodogradnja te križevački Radnik-plin, koji zajedno zapošljavaju više od 700 radnika. Svake godine tvrtka Radnik zapošljava nove ljude, a jako puno ulaže i u nove kadrove gdje u budućnosti svojim radnicima želi osigurati primanja što bliže njemačkima.
Nakon pandemije koronavirusa nastupila je nova kriza uzrokovana rusko-ukrajinskim sukobom. Kako je Radnik funkcionirao u ovim teškim vremenima?
Mi smo u koroni, Radnik i cijela grupa, imali 20 posto manje prihoda i 10 do 15 posto manje dobiti, zbog manje investicija. Dosta naših radnika imalo je koronavirus, no to nije poremetilo glavni tempo napredovanja. Uredno smo radili testiranja, mi imamo i potpisane ugovore s nekim od zdravstvenih ustanova gdje ljudi idu na preglede. Vodimo brigu o zdravlju naših ljudi. Kad je bilo najteže, ljudima smo omogućili da idu na Veli Lošinj, čiji čisti zrak puno doprinosi oporavku i regeneraciji pluća. Korona je utjecala, osim poskupljenja, i na dostupnost određenih materijala poput čelika, izolacionih materijala, PVC-a. Kao i svaka uspješna firma, trudili smo se našim radnicima osigurati najbolje moguće uvjete te smo uspjeli bez obzira na pandemiju osigurati stabilnost tvrtke i njezin rast.
Što se tiče sukoba u Ukrajini, svima nam je želja da se taj nepotrebni rat završi, da se napravi jedan pošteni mir, jer to nikome ne ide u korist. Svi će imati posljedice, a najviše ukrajinski narod. Nadam se da će razum prevladati.
Kakva je trenutačna situacija u Radniku, imate li više projekata ili i vas pogađa ova kriza?
Projekata će biti. Došli su projekti Aglomeracije u našoj blizini, koje smo i ugovorili kroz četiri naša poduzeća koja se time i bave. Prihodi za ovu godinu bili bi oko milijardu kuna, uključujući Aglomeracije i projekte visokogradnje.
Kako komentirate divljanje cijena u građevinarstvu, a posebice u stanogradnji?
Cijene su počele bujati negdje u listopadu 2020. godine. Tu je problem i javnih naručitelja, koji su za cijene i dokumentaciju za javne natječaje postavili jako komplicirane zakone. Natječaji su bili takvi da vi jamčite 10 posto rizika, imate 10 posto fiksne cijene. Međutim, mi nemamo 10 posto zarade, nego 3 do 5 posto. Tako da netko tko je to radio ne razumije struku. U međuvremenu poskupjelo je sve, od plaća do energenata i svi materijali. Sada se traži izlaz iz toga, no i dalje nemamo odgovor, jer imamo zakon star četrdesetak godina, a javni naručitelji se ne drže onoga što je donijela Vlada. Ne možemo mi nekome napraviti objekt i još mu platiti materijal koji je u međuvremenu poskupio. Koliko tu trgovci profitiraju, to je sada druga tema.
Što se tiče konkretno rasta cijena nekretnina, to prije svega ovisi o kalkulaciji. Građenje je ukupno trebalo poskupjeti oko 15-ak posto. Isto tako ovisi o kakvoj je gradnji riječ. PDV je isto tako u cijeni nekretnina velika stavka. Više se tu radi o špekulativnom rastu cijena, a ne onom realnom.
Koliko u ovom trenutku tvrtka Radnik zapošljava ljudi, a koliko imate radnika unutar cijele grupe?
Njemačka koja je isto naše tržište je nama oko pet posto ljudi, sve ostalo zapošljavamo u Hrvatskoj. Radnik ima oko 360 do 380 zaposlenih i još toliko u preostale četiri firme, dakle oko 750 radnika. Imamo namjeru se svake godine razvijati i povećavati broj ljudi, ali i plaću približiti njemačkim standardima, za sada najmanje na jednu polovicu njemačkih plaća. Stipendiramo i oko 50 stipendista te surađujemo sa strukovnim školama, a sve kako bismo potaknuli mlade ljude da se odluče na građevinarstvo gdje je danas vrlo lako pronaći posao. Veliku ulogu u svemu trebaju imati strukovne škole. Mi naprimjer uopće nemamo škole za poslovođe, koji su kralježnica građevinarstva.
Kakvi su trenutačno uvjeti u Radniku, kolika je prosječna plaća vaših zaposlenika?
Ja se kao predsjednik gradske udruge zalažem da osnovna plaća bude oko šest tisuća kuna i onda puta koeficijent od 1.2, 1.4 ili 1.6 i dalje, a prema Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo. To uopće ne bi znatno poskupjelo ukupni proizvod. Cilj je doći na polovicu njemačkih plaća, to bi bilo negdje oko sedam eura po satu. Za radnike na terenu plaće bi trebale biti još veće. Generalno prosječna plaća na razini grupe iznosi 6200 kuna neto, a s terenskim radom oko 8800 kuna, a u Radniku iznosi 7290 kuna neto, a s terenskim dodatkom cca 11.000 kuna. Nastavno, tu su još drugi i troškovi za zaposlenike kao što je prijevoz, smještaj, prehrana i drugo.
Za kraj, kakva je situacija u Koprivničko-križevačkoj županiji s vašim aktualnim projektima poput obnove Podravkine poslovne zgrade u Koprivnici, izgradnje nove osnovne škole na Podolicama te planirate li obnoviti hotel Kalnik u Križevcima?
Ove godine planiramo započeti obnovu hotela i gradnju upravne zgrade te gradnju poslovno-stambenog objekta u Svetom Ivanu Žabnu. Investicija će biti veća od 10 milijuna eura. To radimo zbog brenda i Križevaca, ali i zbog našeg imidža, jer isplativost obnove i gradnje nije velika. Što se tiče Podravkine zgrade, predviđeni rok završetka je lipanj, a rok završetka zgrade Osnovne škole Podolice je kolovoz ove godine.
