Darko Koren na čelu je Koprivničko-križevačke županije od 2008. godine kada je kao zamjenik na funkciji župana naslijedio Josipa Friščića. Od 2009. godine četiri puta je pobijedio na neposrednim izborima za župana te i danas obnaša tu odgovornu funkciju.
Sa županom Korenom smo porazgovarali o aktualnim temama uoči 29. rođendana i Dana Koprivničko-križevačke županije, koji će se svečano obilježiti u srijedu, 13. travnja.
Kako biste ocijenili suradnju Koprivničko-križevačke županije s gradovima i općinama i postoje li na tom području prostori za daljnja poboljšanja?
Jedan od glavnih ciljeva županijske uprave je ravnomjerni razvoj cjelokupnog prostora Podravine i Prigorja, a to se ne može učiniti bez suradnje s jedinicama lokalne samouprave koju bih ocijenio vrlo korektnom, bez obzira na različite političke predznake. Da je tome tako, pokazuju i brojni projekti na kojima surađujemo, tu su i značajna sredstva koja se izdvajaju iz županijskog proračuna kroz program ravnomjernog razvoja u koji smo u protekloj godini izdvojili preko dva milijuna kuna, a u prošlih nekoliko godina preko 10 milijuna kuna. Brojna gradilišta se nalaze diljem županije i to najbolje pokazuje da itekako razmišljamo o ravnomjernom razvoju cjelokupnog prostora Koprivničko-križevačke županije koji je lišen bilo kakvih političkih konotacija. Vjerujem da će se svi složiti kako je trenutno ovo prostor s najvećim kapitalnim ulaganjima u državi, a radi se o preko pet milijardi kuna te kako nikada u povijesti Županije nije bilo većih ulaganja. Pred nama su brojni projekti, a Županija će kao i do sada uvijek biti na usluzi i otvorena za suradnju.
Koji projekt iz Razvojnog sporazuma Sjever smatrate najvažnijim za Koprivničko-križevačku županiju?
Prvo je potrebno naglasiti kako je Razvojni sporazum okvirni plan kapitalnih projekata koje je Županija prijavila i koji će imati prednost i podršku državne vlasti kod kandidiranja na natječaje u budućem desetogodišnjem razdoblju. Novo investicijsko razdoblje će nam dati garanciju daljnjeg razvoja i konkurentnosti te kvalitetu života stanovnika u našoj županiji, a Sporazum je slikovito rečeno početak puta prema pronalaženju sredstava za financiranje iz raznih izvora, prvenstveno EU fondova. Trenutno naš najpripremljeniji projekt je dvorac Inkey u Rasinji za koji imamo građevinsku dozvolu, a ostali su u fazama pripreme ili idejnog rješenja, a sigurno je da najveću važnost ima gradnja brze ceste od Kloštra Vojakovačkog do mađarske granice vrijedna više od dvije milijarde kuna. Tu su još i izgradnja nove zgrade Srednje škole Koprivnica, Centra za palijativnu medicinu i liječenje boli, terminala za kombinirani, odnosno intermodalni transport te izgradnja termalnih toplica u Kloštru Podravskom. Ukupna vrijednost projekata je 3,2 milijarde kuna, dakle predstoji desetogodišnje razdoblje velikih investicija.
Je li se ikad više ulagalo u školstvo na području Županije nego što je to slučaj danas?
Jedna od naših najvažnijih nadležnosti je školstvo i obrazovanje i tu smo učinili uistinu mnogo svih ovih godina. Kontinuirano ulažemo u infrastrukturu i iz godine u godinu poboljšavamo uvjete za učenike i nastavnike, a s našim zadnjim velikim projektima – izgradnjom pet školskih sportskih dvorana vrijednih 75 milijuna kuna i Centrom kompetentnosti u Koprivnici i Đurđevcu ukupne vrijednosti 70 milijuna kuna, taj visoki standard podižemo na još veću razinu. Dvorana u Svetom Ivanu Žabnu je gotova i izdana je uporabna dozvola, dvorana u Svetom Petru Orehovcu će također kroz mjesec i pol dobiti uporabnu dozvolu, a isto se očekuje i u Kalinovcu gdje je dvorana završena. Dvorane u Rasinji i Kloštru Podravskom bi trebale biti dovršene do jeseni, dakle ove godine će svih pet dvorana biti u funkciji. Što se CEKOM-a tiče, u Đurđevcu je predan zahtjev za građevinsku dozvolu, a u Koprivnici su radovi pred završetkom. Stvorit ćemo jednu sasvim novu i modernu obrazovnu paradigmu u strukovnom obrazovanju koja je prijekopotrebna kako bi uspješno odgovorili na zahtjeve tržišta rada.
Županija je nedavno potpisala ugovor o sufinanciranju mreže javnog linijskog prijevoza koji je itekako važan za stanovnike Koprivničko-križevačke županije?
S pravom možemo reći kako je to jedan od najvažnijih projekata na kojem smo radili dvije godine i koji smo inicirali kroz Hrvatsku zajednicu županija. Program je vrijedan 22 milijuna kuna i njime smo među prvima u državi osigurali, ali i očuvali povezanost ruralnih i urbanih područja uspostavom 79 autobusnih linija po vrlo povoljnim, čak i simboličnim cijenama. Uspjeli smo dogovoriti s prijevoznicima i popuste pa tako umirovljenici i studenti plaćaju samo 20% cijene karte, učenici svega 5%, a i radnička mjesečna karta je jeftinija za 20% od ukupne cijene. Stvorili smo model koji je uspostavio jeftiniju i funkcionalnu mrežu prijevoza i neću pretjerati ako ustvrdim da bi bez tog programa i inicijative Županije autobusni linijski prijevoz bio gotovo ugašen i što bi to značilo za sve naše građane, koji nemaju drugo rješenje. Vjerujem da će i druge županije slijediti put koji smo otvorili.
Kakva je trenutačna situacija s brzom cestom do Koprivnice i što građani od tog projekta mogu očekivati i kada?
Moram ponoviti kako je Županija izvršila sve svoje obaveze i poduzela sve aktivnosti kako bi se uklonile administrativne prepreke, odnosno svi uvjeti za početak gradnje su ispunjeni i ona je zaista trebala početi sredinom ožujka, kako su nam i rekli ministar Butković te predstavnici Hrvatskih cesta s kojima smo stalno u kontaktu. Nažalost, cijene materijala, prijevoza, radne snage otišle su gore i izvođači više ne mogu po ugovorenim cijenama izvoditi radove. Mi naravno na to nemamo utjecaja, osim što svaki tjedan kontaktiram investitora – Hrvatske ceste, da pitam ima li kakvog pomaka i kada će radovi započeti. Čeka se dogovor Hrvatskih cesta i izvođača radova koji traže odgovor na povećanje cijena izgradnje.
U kojoj je fazi projekt Piškornice i kakav je stav Županije prema njemu?
Situacija koju smo prethodno spomenuli se može preslikati i na projekt RCGO Piškornice. Poznato je da je poništen natječaj na kojem je najpovoljnija ponuda za izgradnju bila gotovo 100 posto veća od predviđene i kretala se u iznosu od 650 milijuna kuna. Taj smo natječaj prema naputku resornog ministarstva poništili i raspisali novi, no sigurno je da se stare cijene neće vratiti stoga je ključno pitanje ovako velikih projekata koji se financiraju europskim novcem na koji ih način financijski zaokružiti uslijed ovakvog povećanja troškova. Smatram da bi pregovori s Europskom komisijom morali ići u pravcu kako osigurati sredstva koja su potrebna za investicije, a dobivena su na ranije provedenom javnom natječaju.
Za kraj da se vratimo u optimistično raspoloženje, kakva je vaša poruka stanovnicima Koprivničko-križevačke županije povodom 29. rođendana?
Iza nas je zahtjevno razdoblje u kojem smo zajedno pokazali da odricanjem i osobnim doprinosom uistinu možemo učiniti vrlo mnogo. Posljedice kriznog vremena ćemo nažalost osjećati još dugo, no unatoč tome okrenuti smo novoj budućnosti koju kreiramo u namjeri da stvorimo kvalitetu života dostojnu svakog stanovnika naše županije. Županijski projekti koje dovršavamo i nacionalne investicije od gradnje drugog kolosijeka pruge, Piškornice, brze ceste i aglomeracija doprinijet će da stanovnici naše županije imaju još kvalitetnije uvjete za život. U tom optimističnom duhu svim našim sugrađanima od srca čestitam 29. rođendan Koprivničko-križevačke županije i želim sretan Uskrs!
Ovaj sadržaj proizveden je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom
