Zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić ujedno je i načelnik Stožera civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije. Porazgovarali smo s njim o aktualnim temama, a njih ne nedostaje. Donedavno je ‘glavna’ bila korona, sad su to izbjeglice iz Ukrajine, no naravno da to nisu jedine stvari s kojim se Ljubić bavi u sklopu svojih svakodnevnih zadataka.
Pandemija koronavirusa obilježila je posljednje dvije godine naših života, a Ljubić je iznio konkretne brojke vezane uz područje Koprivničko-križevačke županije.
– U našoj županiji 55.503 osoba je cijepljeno prvom dozom, 47.082 drugom dozom i 22.557 osoba trećom dozom. Umrlih je prema evidenciji 389, no taj broj vjerojatno varira u odnosu na državnu razinu jer su neke osobe s prebivalištem u našoj županiji preminule u drugim bolnicama. Ukupno je bilo 24.728 pozitivnih osoba testiranih PCR testom. Oni koji su se testirali brzim antigenskim testovima ne evidentiraju se u tom broju. Najbitnije je da broj pozitivnih osoba u bolnici pada te da je i broj umrlih u bolnici sve manji u odnosu na stanje od prije dva mjeseca – ističe Ljubić.
Nacionalni Stožer civilne zaštite prošlog je tjedna ukinuo većinu mjera, a valja napomenuti da su županijski stožeri morali pratiti ono što im je bilo određeno na razini države.
– Županijski stožer može donositi samo strože mjere od nacionalnog Stožera. U najvećoj korona-krizi smo pojačavali neke mjere i tražili strože mjere. Ljudi su nam najviše zamjerali zbog velikih okupljanja, gdje smo se mi morali pridržavati mjera nacionalnog Stožera. Normalno da uvijek svatko gleda svoj interes, od svadbi i koncerata, preko društvenih događanja pa do velikih okupljanja na otvorenom. Što se tiče brojki, mi smo uvijek bili u prosjeku Republike Hrvatske ili niže od prosjeka, kod nas je stanje što se tiče korone bilo relativno dobro. Činjenica je da se ljudi pridržavaju epidemioloških mjera, da paze na sebe i na okolinu i da je to rezultat toga – naglašava.
Jednu je krizu naslijedila druga, nakon korone stigle su izbjegle osobe iz Ukrajine.
– Na području naše županije trenutačno borave 144 raseljene osobe. U hotelu Picok u Đurđevcu ih je 78, u hotelu Podravina sedam te u privatnom smještaju 59. Od toga je 62 djece, 75 žena i sedam muškaraca. Naša županija je raseljenim osobama u ovom trenutku prvenstveno interesantna kao tranzitni centar. Njih 564 je tijekom ove izbjegličke krize željeznicom ušlo u Hrvatsku te još 134 na cestovnom prijelazu u Goli. Od njih 658 koji su prošli kroz našu županiju, većina ih ima dogovoren smještaj. Onih koji ga nemaju, a njih je bilo oko 15 posto, vozilo se u prihvatni centar u Varaždinu – ističe Ljubić.
Ukrajinci koji su stigli u Hrvatsku polako se uklapaju u novu sredinu, a država im nastoji pomoći u tom procesu prilagodbe.
– Od onih koji su smješteni na području naše županije, većina ih je već dobila osobne iskaznice za raseljene osobe, evidentirani su u MUP-u i ostvaruju sva prava kao i hrvatski građani, dakle i pravo na zaposlenje i neka druga prava iz sfere socijalne skrbi, a djeca su krenula u školu. 22 djece ide u Osnovnu školu Đurđevac, osmero ih ide u Gimnaziju u Đurđevcu, jedno dijete u Strukovnu školu, troje u Osnovnu školu ‘Đuro Ester’ u Koprivnici i jedno u OŠ ‘Antun Nemčić Gostovinski’. Kako dolaze nova djeca, nastojimo ih što prije uključiti u redovni život. To je prvenstveno škola, ali i izvannastavne aktivnosti, većinom ih se usmjerava u sport da lakše prebole promjenu okoline i sve što im se dogodilo. U organiziranom smještaju u Đurđevcu je više njih zajedno, svakodnevno ih obilaze volonteri iz Crvenog križa, a i djeca su u grupi pa im je prilagodba jednostavnija i lakša – govori.
Ispred željezničkog kolodvora u Koprivnici postavljeni su šatori. Kakva je njihova svrha?
– Mi radimo preventivne mjere za mogućnost dolaska izvanrednih vlakova i većeg broja izbjeglica. Kad ti ljudi dođu MUP ih mora registrirati i popisati. Normalno, ako ih dođe 20, to traje kraće, a ako ih dođe 500, trajat će četiri-pet sati. Svaki vlak koji dođe čekaju volonteri Crvenog križa, dijele im hranu, osvježenje, piće i higijenske potrepštine da ljudi mogu lakše nastaviti put. Ako ih dođe 500, zadržat će se tu nekoliko sati i treba im dati mogućnost da se malo odmore i okrijepe. Šatori su potrebni da ih zaštite, donedavno od hladnoće, uskoro od vrućine, a uvijek može i kiša pasti. Ti šatori nisu u upotrebi, ali za slučaj potrebe u roku od pola sata oni mogu biti u funkciji. Isto tako, imamo pripremljen određen broj suhomesnatih obroka, Crveni križ će u tom slučaju pripremiti čaj i hranu za djecu. Dođe li takav veliki, izvanredni vlak, njemu je zadnja stanica Koprivnica, a dalje se u suradnji s nacionalnim Stožerom te raseljene osobe upućuju u prihvatne centre, odnosno u organizirani smještaj. Dio će ih otići vlakom, dio autobusima ili pak kombijima u Varaždin.
Ako će biti potrebno, mi smo spremni u roku nekih četiri-pet sati uspostaviti sportsku dvoranu Srednje škole Koprivnica kao prihvatni centar s nekih 80 ležajeva, da i tu ljudi mogu pričekati dok im se ne pronađe odgovarajući smještaj – naglašava Ljubić.
Kako ste zadovoljni radom Stožera civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije?
– Već malo više od dvije godine traje krizna situacija, što pandemija, što izbjeglička kriza. Činjenica je da Stožer i sve sastavnice Stožera funkcioniraju jako dobro. Najbitnije je što imamo redovitu komunikaciju i redovite koordinacije Stožera. Počevši od zdravstvenih ustanova, preko MUP-a, Civilne zaštite, Vatrogasne zajednice do HGSS-a, a po potrebi se uključuju i druge sastavnice civilne zaštite.
Imamo jako dobru horizontalnu i vertikalnu komunikaciju što se toga tiče, puno stvari se može jednostavnije i lakše reći jer se informacije redovito izmjenjuju i dogovaraju, a prema potrebama se na dnevnoj bazi koordiniraju neke stvari. Ne saziva se uvijek koordinacija cijelog stožera, nego onih sastavnica koje su potrebne.
U našoj županiji je prednost to što zahvaljujući dobroj komunikaciji puno stvari rješavamo neprimjetno, bez stresa. Najvažnije je da sve funkcionira. Primjerice, otvorili smo testiranja u Križevcima i Đurđevcu pa drive-in u Koprivnici. Mi smo krenuli prvi s velikim punktovima u dvoranama, gledali smo da ljudi što manje čekaju, da se što lakše procijepe. Isto tako je bilo u Križevcima i Đurđevcu, ali i u općinama gdje je bilo interesa u društvenim domovima, da ljudima sve bude što lakše i dostupno. Neke tvrtke su organizirale svoje djelatnike pa smo i njih cijepili organizirano, kako bi proces rada što manje stradao.
Prednost naše županije je ta da imamo jako dobru koordinaciju i jako dobru komunikaciju između svih ustanova, svih sastavnica civilne zaštite, onda se i problemi puno lakše rješavaju – rekao je Ljubić.
Sve u svemu, posla je puno. Ostaje li vam vremena i za poslove iz domene zamjenika župana?
– Normalno da ostaje. Posao se radi prema prioritetima, normalno je da su krizne situacije prioritet pa se prvo posvećujem tome, a onda redovnom poslu. Županijska uprava ima dosta zaposlenih, tu su pročelnici, a i župan i ja dijelimo poslove, nadopunjujemo jedan drugog i uskačemo jedan drugome kad je potrebno – otkriva.
U ovaj ste posao došli iz prosvjetne struke. Kako komentirate velika ulaganja u obrazovanje na području Koprivničko-križevačke županije?
– Obrazovanje je glavni prioritet u politici naše županije, uz zdravstvo i sve ostalo. No, obrazovanju se daje najviše pažnje. Imamo i sad jedan veliki investicijski ciklus, pet dvorana koje su pri kraju, Centar kompetentnosti iz elektrotehnike i računarstva pri Obrtničkoj školi u Koprivnici i Strukovnoj školi u Đurđevcu, koji su isto tako već pri kraju te će uskoro biti u funkciji.
Suvremeni kabineti i radionice te edukacija stručnog kadra donose jednu novu razinu strukovnog obrazovanja, što će sigurno pridonijeti kvaliteti, ali i prepoznatljivosti naših škola.
Sportske dvorane u mjestima gdje ih dosad nije bilo donose poboljšanje kvalitete obrazovnog sustava, ali i društvenog života. One će se koristiti za treninge sportskih klubova, za kulturno-umjetničke udruge, ali i za sve ostalo što će biti potrebno u tim mjestima. To je jedan nadstandard koji puno nosi.
Ono što nam je iduće u planu su energetske obnove škola u kojima iste još nisu provedene. Kroz nacionalni plan za oporavak i otpornost pripremamo i nadogradnju osnovnih škola koje nisu u jednoj smjeni kako bi se ostvarila jednosmjenska nastava u cijeloj županiji te kako bi se za svu djecu izjednačili uvjeti školovanja, da svi imaju iste uvjete i istu kvalitetu obrazovanja – zaključio je Ratimir Ljubić.
Ovaj sadržaj proizveden je u suradnji s Koprivničko-križevačkom županijom
