Crkva danas slavi Cvjetnicu ili Nedjelju Muke Gospodnje kojom se ulazi u Veliki tjedan proslave otajstava Kristove muke, smrti i uskrsnuća.
Vjernici najprije sudjeluju u obredu ophoda ili svečanog ulaska u crkvu, odnosno blagoslova maslinovih, palminih ili drugih grančica, nakon čega slijedi euharistijsko slavlje.
Obred ophoda ili procesije spomen je na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem. Navješćuje se evanđelje i pjevaju prigodne antifone poput poznate ‘Hosana Davidovu Sinu: Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje. Hosana u visini’. Nakon toga svečano se navješćuje Muka Gospodnja, odnosno pjeva se ili čita odlomak iz sinoptičkih evanđelja koji opisuju Isusovu Posljednju večeru, uhićenje, osudu i smrt.
Povijesno je utvrđeno da se obred ophoda u Jeruzalemu slavio već oko 400. godine, a opisala ga je poznata starokršćanska hodočasnica Egerija.
Na Zapadu se taj obred prvi put pojavljuje krajem 8. stoljeća i brzo poprima elemente dramskih i pučkih igara. U nas su se posvuda ti obredi razvijali s naglašenim pučkim elementima, posebice u jadranskim biskupijama.
