Posljednjih se dana stvaraju zalihe hrane, ali mnogi ne razumiju razliku između stvaranja zaliha zbog moguće nestašice i kupovanja i pripreme namirnica koje bi mogle biti potrebne u slučaju izvanrednih situacija.
“Zalihe je u ovom trenutku nepotrebno stvarati jer su sva nadležna hrvatska ministarstva pripremna za eventualne velike nesreće ili katastrofe koje nam se mogu dogoditi, što je vjerojatno razlog zašto ljudi i stvaraju zalihe u svojim kućanstvima”, rekao je načelnik sektora za smanjenje rizika od katastrofa Civilne zaštite Republike Hrvatske Dražen Štajduhar u HRT-ovoj emisiji Dobro, jutro Hrvatska.
Kaže da se zalihe stvaraju zbog tržišnih cijena ili prikupljanja paketa za slučaj velike nesreće ili katastrofe koja nam može poslužiti u takvim situacijama.
“Prekomjerna kupovina ulja, brašna, toaletnog papira i kvasca za vrijeme pandemije vidjeli smo, je potpuno nepotrebna. Vidjeli smo da naše zalihe i robne rezerve, odnosno naše tržište je dovoljno da nas sigurno u sljedećem razdoblju opskrbi nužnim materijalima za svakodnevni život”, istaknuo je te dodao da paket za prvu pomoć, odnosno paket u slučaju velikih nesreća i katastrofa, sadrži osnovne potrepštine koje bi svako domaćinstvo, svaki građanin trebao imati.
Takav paket sadrži vodu, četiri litre po osobi, dovoljno za 48 sati, dok ne dođe do evakuacije. Također, sadrži konzerviranu hranu, krekere, čokoladice, energetske pločice i tost.
“Kronični bolesnici moraju ponijeti lijekove, a ostali analgetike i osnovni paket prve pomoći, a svakako bi u tom paketu trebali imati i fotokopije osnovnih dokumenata, radio s baterijama, punjač za mobitel ili prenosivi kojem nije potrebna struja”, poručio je.
