Rat u Ukrajini je Komisijin prijedlog da se ulaganja u plin i nuklearnu energiju u EU-u smatraju ekološki prihvatljivim pretvorio i u geopolitičko pitanje, upozorili su europarlamentarci i zatražili od Komisije da ulaganja u te energente ukloni s liste poželjnih gospodarskih aktivnosti.
Europska komisija je početkom veljače uvrstila prirodni plin i nuklearnu energiju na popis ekološki prihvatljivih investicija, iako “pod određenim uvjetima”.
Komisija je to iznijela putem dopunskog delegiranog akta o takozvanoj “taksonomiji klimatski održivih djelatnosti”.
Taksonomija je sustav klasifikacije djelatnosti kako bi se ulaganja usmjerila u ekološki održive gospodarske aktivnosti radi ubrzanja dekarbonizacije.
Brojni su se zastupnici u Europskom parlamentu usprotivili označavanju plina i nuklearne energije ekološkim, ističući da se ovom odlukom ozbiljno potkopava Zeleni plan u korist velikih privatnih investicija.
I Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) prozvala je Europsku komisiju zbog tog poteza, zatraživši od Europskog parlamenta i Vijeća da odbace taj akt.
U utorak su u Europskom parlamentu o tome raspravljali Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta.
U raspravi je sudjelovao i Nathan Fabian ispred Platforme za održivo financiranje, stručnog savjetodavnog tijela Komisije, koji je istaknuo da plin “svakako ide preko razine prihvatljive štete”, ali je napomenuo da se njega nikada nije smatralo održivim energentom već prijelaznim rješenjem.
Međutim, iako je “legitimno poduzimati međukorake”, smatra Fabian, “tu onda postoji i rizik da se skrene pozornost s obnovljivih izvora”.
Smatra također da zbog rata u Ukrajini i popratne energetske krize “treba dobro razmisliti je li prijelaz s ugljena na plin najbolje rješenje”. “U nekim bi slučajevima zamjena ugljena obnovljivim izvorima bila bolja opcija nego da imamo plinske investicije”, dodao je.
Brojni su se zastupnici složili s njim. “Plin više nije sredstvo za premošćivanje tranzicije”, istaknuo je i zastupnik Zelenih Michael Bloss.
Emma Wesner iz kluba liberala Renew istaknula je pak da je “plin neodrživa strategija i zbog okoliša i zbog geopolitičke situacije”.
Zastupnici su više puta ponovili, kao i na ranijim raspravama, da se EU mora riješiti ovisnosti o ruskim energentima.
“Ulaganje u produbljivanje te ovisnosti, osobito o plinu, doprinosi ne samo klimatskim pogoršanjima nego i sigurnosti Europe”, rekao je zastupnik Martin Hojsik iz kluba Renew.
Rat u Ukrajini čini ovo pitanje još važnijim, istaknula je Sirpa Pietkainen iz Europske pučke stranke. “Smatra li Komisija zaista da ruski plin i ruska nuklearna energija trebaju biti označeni kao nešto što je održivo?”, upitala je.
Zastupnik Zelenih Bas Eickhout također je prozvao Komisiju upitavši kako je Komisija procijenila da ulaganje u nuklearnu energiju nije štetno “kada je jedna od ključnih stavki u taksonomiji to da ako želite dobiti zelenu oznaku ne smijete imati loš utjecaj na bilo koji drugi okolišni aspekt?”.
Unatoč izvješću Platforme za održivo financiranje u kojem stoji da, konkretno što se tiče plina, ali to se može primijeniti i na nuklearnu energiju, takve investicije imaju štetan učinak na okoliš, “Komisija i dalje gura po svom”, istaknuo je Eickhout.
Zastupnik Cesar Luena iz kluba socijaldemokrata S&D smatra da je “Komisija pucala sama sebi u nogu i može se spasiti samo ako povuče ovaj delegirani akt”. “A ne smijemo zaboraviti ni to”, dodao je, “da atomska energija može biti ratno oružje”.
Platforma za održivo financiranje svoje će izvješće o taksonomiji predstaviti do kraja ožujka, a Odbor za okoliš ponovno će o tome raspravljati 22. travnja.
Europski parlament u roku od četiri mjeseca od kada je Komisija iznijela svoj prijedlog mora odlučiti hoće li njega staviti veto.
