Predstavnici Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca pregovarali su o novoj shemi pomoći gospodarstvu i zaštite radnih mjesta nakon što se u potpunosti istroši postojeći paket državne stimulacije kompanija za preživljavanje krize izazvane pandemijom koronavirusa, donosi novac.jutarnji.hr.
Radi se o uvođenju državnog financiranja skraćenog radnog vremena, a najbolji svjetski uzor u tome je Njemačka sa svojim Kurzarbeitom, mjerom koja se pokazala izuzetno učinkovita u zaštiti tržišta rada još za vrijeme krize 2009.
Detalji nove mjere mogli bi biti poznati već ovog tjedna.
Više je razloga zbog kojih će s postojećih mjera financijske potpore Hrvatska prijeći na vlastitu verziju Kurzarbeita.
Prvi razlog leži u tome što su do sada potrošene dvije trećine novca za pomoć poduzetnicima tijekom pandemije koronavirusa, a ostatak će biti potrošen do kraja lipnja. Nakon toga država više neće imati tako izdašne fiskalne kapacitete za podupiranje poduzetnika, a moguće je da će se ekonomska kriza tek oteti kontroli.
Drugi razlog se može tražiti u činjenici da je podupiranje skraćenog radnog vremena postala perjanica programa financiranja oporavka Europske unije, koji je nedavno dogovoren, a težak je ukupno 500 milijardi eura. Od tog novca čak bi petina (100 milijardi) trebala otići na razne europske verzije Kurzarbeita te je stoga hrvatsko pridruživanje paneuropskoj akciji zaštite tržišta rada sasvim očekivano.
U Njemačkoj se 2009. Kurzarbeit pokazao toliko uspješnim da ga danas pojedini analitičari samo napola u šali počinju nazivati najuspješnijim njemačkim izvoznim proizvodom.
Kurzarbeit omogućuje poslodavcima zaposlenike poslati kući odnosno drastično im srezati broj radnih sati, dok država tim radnicima sa skraćenim radnim vremenom nadoknađuje veći dio izgubljenog prihoda. Tako radnici ostaju zaposleni, a kompanije se ne dovode u situaciju gubitka školovane i vješte radne snage koju bi u slučaju oporavka ekonomskih aktivnosti teško nadomjestili ako bi im dali otkaz.
Ekonomisti pretežito vjeruju da je Kurzarbeit taj koji je omogućio vrlo brzi oporavak njemačke ekonomije nakon krize 2009.
Detalji hrvatske Kurzarbeit sheme još nisu poznati, ali se pretpostavlja da bi kriteriji prijavljivanja mogli biti složeni barem kao u Njemačkoj, zbog mogućih potencijalnih zloupotreba.
