Plan hrvatske Vlade bio je da do ljeta bude cijepljeno 60 posto odrasloga stanovništva, no to je ostvareno tek sada, krajem godine. Prošla je godina dana od početka cijepljenja, a nije cijepljeno ni 70 posto odraslog stanovništva.
U HRT-ovoj emisiji U mreži Prvog o pandemiji i samom cijepljenju govorili su predstavnik Zavoda za fiziologiju i imunologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci Pero Lučin, epidemiologinja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Tatjana Nemeth-Blažić i voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju u HALMED-u Željana Margan Koletić.
“Cijelu proteklu godinu učili smo o ovom virusu, i znanstvenici i opća populacija, i oni koji se bave javnozdravstvenim mjerama, jedan od najvažnijih alata koji smo svojim znanjem razvili za borbu protiv ovog virusa upravo je cjepivo, odnosno njih nekoliko koja su se pojavila, koja imamo na raspolaganju i koristimo. Cijepljenje je trebalo znatno olakšati našu bitku s pandemijom, ali kod poprilično velikog broja ljudi razvio se otpor, i taj otpor je sve naše napore poprilično usporio”, rekao je profesor Pero Lučin, predstavnik Zavoda za fiziologiju i imunologiju na Medicinskom fakultetu u Rijeci te dodao kako misli da će trebati ozbiljne znanstvene studije da se dođe do objašnjenja.
Zaključio je da to naravno nije specifično samo za ovaj naš prostor nego za mnoge prostore u svijetu, ali generalno bi to mogao biti rezultat jednog općeg nepovjerenja, slabe obrazovanosti i neinformiranosti.
Epidemiologinja Tatjana Nemeth-Blažić rekla je kako nisu očekivali takav, slab odaziv na cijepljenje, ali da su očekivali da odaziv neće biti dobar kao u drugim zemljama.
“Znamo iz iskustva iz programa cijepljenja da imamo određenih nevoljkosti i odgađanja cijepljenja nekim cjepivima, ali naravno da nas je iznenadilo da je toliko sporije išlo. Međutim, ima dobrih podataka i rezultata nakon nekih epidemioloških situacija da se sve malo ubrzalo i povećao se interes, pogotovo sada u jesen s uvođenjem i covid potvrda, ali i povećanim brojem oboljelih i umrlih”, objasnila je epidemiologinja Nemeth-Blažić.
Nemeth-Blažić ističe da više ljudi percipira rizik i brže se odluči na cijepljenje kada vidi u svojoj okolini i bližnjima da netko može biti teško bolestan. Također, jedan od razloga je i da žele imati docjepnu, odnosno treću dozu jer ju neke države zahtijevaju prilikom ulaska.
“U Hrvatskoj je u potpunosti cijepljeno 52 posto ukupne populacije, odnosno 62 posto odrasle populacije, a prvu dozu je primilo 55 posto ukupne, odnosno 66 posto odrasle populacije. Dodatnu docjepnu dozu, takozvanu booster dozu do sada je primilo oko 463 tisuće građana”, kazala je Tatjana Nemeth-Blažić te dodala da je u potpunosti cijepljenih starijih od 65 godina je 74 posto, a prvu dozu je primilo njih 79 posto.
Voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju u HALMED-u, Željana Margan Koletić istaknula je da smo se samim nastankom ovih pandemijskih okolnosti našli su jednoj potpuno novoj, neočekivanoj situaciji.
“Izloženi smo velikom broju informacija i navikli smo dobiti odgovore odmah, s par klikova mišem ili putem mobitela dobijemo odgovore, a s druge strane imamo znanstvenu akademsku zajednicu koja nastoji pronaći odgovore na ta pitanja, a jednostavno za neke odgovore je potrebno vrijeme, potrebno je raditi određena istraživanja. Vjerujem da u takvoj situaciji neke popularne teorije vrlo lako pronalaze svoje mjesto na društvenim mrežama”, rekla je.
