Cijene obradivih poljoprivrednih zemljišta u Hrvatskoj najniže su u Europskoj uniji, pokazuje to nedavno objavljeno istraživanje Eurostata za 2020. godinu, pišu Međimurske novine.
Hektar obradivog hrvatskog poljoprivrednog zemljišta u prosjeku je koštao 3440 € u prethodnoj godini. Treba istaknuti da je u statističkoj regiji Panonska Hrvatska hektar prosječno iznosio 3504 €, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj bio nešto skuplji, 4462 €.
Razina cijena zemljišta ovisi o brojnim čimbenicima, od nacionalnih (zakoni i regionalnih (klima), pa do lokaliziranih čimbenika produktivnosti (kvaliteta tla, nagib, drenaža itd.), kao i o tržišnim silama ponude i potražnje (također utjecaj pravila stranog vlasništva).
U svim regijama EU-a za koje postoje podaci, kupnja oranica bila je skuplja od kupnje trajnih travnjaka te je kupnja oranica koje se mogu navodnjavati bila skuplja od oranica koje se ne mogu.
Kupci su najviše morali izdvojiti za obradivo zemljište u Nizozemskoj, u prosjeku 69.632 € po hektru. Cijene zemljišta u svim regijama Nizozemske bile su više od prosjeka u svim zemljama EU-a, dok je najviša pojedinačna cijena obradivog zemljišta bila u španjolskoj regiji Kanarski otoci (120.477 € po hektru).
Ugovorom o pristupanju EU Hrvatskoj je odobreno prijelazno razdoblje od sedam godina tijekom kojega vrijedi zabrana prodaje poljoprivrednog zemljišta državljanima drugih država članica EU-a. Prijelazno razdoblje je isteklo u lipnju 2020., a bilo je predviđeno zbog sprečavanja rasta cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj do kojega bi moglo doći zbog veće kupovne moći državljana ostalih članica. Samim time, stjecanje poljoprivrednog zemljišta za hrvatske poljoprivrednike bi bilo otežano te bi usporilo nužno restrukturiranje poljoprivrednog sektora.
Što nakon prestanka moratorija?
Naime, nakon isteka roka od sedam godina (u lipnju 2020. godine), prihvaćeno je trogodišnje produženje moratorija na prodaju hrvatskog poljoprivrednog zemljišta strancima. Važnost te odluke leži u činjenici da hrvatski poljoprivrednik nije dovoljno snažan da se može ravnopravno nositi sa strancima u kupnji poljoprivrednih zemljišta.
Iz Ministarstva poljoprivrede tada su tvrdili da se kupovna moć hrvatskih građana podiže te da misle kako će u naredne tri godine, uz određene izmjene programa i regulative koje se odnose na zemljište, osigurati ravnopravan položaj hrvatskih građana i poljoprivrednika odnosno stanovnika ruralnih prostora.
Također su pojasnili kako se trenutno u Hrvatskoj može kupovati poljoprivredno zemljište ako netko osnuje pravni subjekt odnosno tvrtku ili u skladu s nekim drugim međunarodnim ugovorom pod uvjetom reciprociteta – ono što vrijedi za stranca u Hrvatskoj mora vrijediti za Hrvata u njegovoj zemlji. Naveli su kako nije isto kada pravni subjekt osnuje tvrtku jer ta tvrtka ovdje mora poslovati, zapošljavati i plaćati poreze u odnosnu na to da netko bez sjedišta i prebivališta kupuje poljoprivredno zemljište.
No, je li se kupovna moć i snaga poljoprivrednog gospodarstva uopće podigla te jesu li Hrvati postali ravnopravni ostatku EU, preostaje nam vidjeti do isteka moratorija na prodaju poljoprivrednog zemljišta stranim državljanima i pravnim subjektima koji vrijedi do 30. lipnja 2023. godine.
