Dolaskom hladnijeg vremena i povećanim boravkom u zatvorenim prostorima brojke vezane za pandemiju koronavirusa skaču u nebo. Rekordi zaraženih se ruše svaki dan, osobe s komorbiditetima gube živote i čini se kako na vrata kucaju sve strože mjere. No, što je s djecom, točnije novorođenčadi, i njihovim roditeljima kad ih dohvati Covid-19?
Kako se ponašati kad je netko od roditelja zaražen, a mora se cijelo vrijeme brinuti za malu bebu? Kontaktirali smo Draženku Vadlu, glavnu županijsku epidemiologinju, članicu Stožera civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije.
Kakve su upute dane pedijatrima, odnosno što oni moraju poručiti roditeljima kada se pojavi sumnja na koronavirus kod jednog ili oba roditelja?
Roditelj sa simptomima i sumnjom na COVID-19 treba se fizički odvojiti od ostalih članova obitelji, odnosno biti u izolaciji, do pristizanja nalaza testiranja. Ako je nalaz pozitivan, roditelja čeka 10 dana izolacije počevši s prvim danom pojave simptoma. Bliski kontakti obitelji, bilo da se radi o drugom roditelju ili braći, sestrama, također ostaju u karanteni. Jedino ako nisu preboljeli koronu ili su cijepljeni.
Ako jedan ili oba roditelja budu pozitivna na kućni test na koronavirus, što trebaju tada učiniti?
Osobu koja je pozitivna na brzom antigenskom testu tretiramo kao oboljelu, a njene ukućane kao bliske rizične kontakte, što znači da bi se trebali izolirati. Pozitivan brzi antigenski test treba potvrditi PCR testom. Dakle, nakon kućnog testa osoba treba ići na ‘pravo’ testiranje.
Ako se dogodi da su oba roditelja pozitivna, treba li dijete izolirati od roditelja?
Ukoliko je to moguće, oboljele osobe bi se trebale izolirati od zdravih, kako bi se smanjila mogućnost zaraze. Ipak, kad se radi o malom djetetu to najčešće nije moguće pa se preporuča primjena svih već poznatih epidemioloških mjera u skladu s mogućnostima i uzrastom djeteta.
U Koprivničko-križevačkoj županiji od početka pandemije COVID-19 bolesti do 26. listopada 2021. godine prijavljeno je 194 oboljele djece do pet godina starosti.
Ako se dogodi da je majka pozitivna na koronavirus, treba li ona izbjegavati kontakt sa svojim djetetom koje još uvijek hrani na prsa?
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da majke s potvrđenom COVID-19 bolesti ili sumnjom na COVID-19 trebaju nastaviti dojenje i trebaju boraviti s djetetom naročito po rođenju i u prvim danima uspostavljanja dojenja. Dosad, putem majčinog mlijeka nije zabilježen prijenos aktivnog virusa koji može izazvati infekciju.
Kod male djece mogućnost zaraze novim koronavirusom je mala, a infekcija je obično blaga ili asimptomatska pa su koristi veće u usporedbi s nedostacima ako majka prestane dojiti ili se odvoji od djeteta. U ovom trenutku rezultati istraživanja pokazuju da je COVID-19 puno manji rizik za dijete nego druge infekcije od kojih može oboljeti ako majka ne doji. Pritom je važno pridržavati se mjera prevencije kontaktnog prijenosa koronavirusa s majke na dijete. Majka treba nositi masku u blizini djeteta, redovito prati ruke prije i nakon bliskog kontakta s djetetom te rutinski čistiti i dezinficirati površine.
Zna se da mala djeca lakše podnose koronavirus, koji su simptomi oboljenja kod novorođenčadi?
Novorođenčad i mala djeca često nemaju simptome, no mogu se javiti simptomi koji upućuju na infekciju gornjih dišnih puteva (kašalj, grlobolja, hunjavica, kihanje, ubrzano disanje i kratkoća daha), povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima praćeni plakanjem, promjene u spavanju (pospanost ili nespavanje) i razdražljivost. Osim toga, moguće su i probavne smetnje u vidu povraćanja i proljeva, dok se gubitak mirisa i okusa kod dojenčadi može manifestirati promjenama u navikama hranjenja.
Treba li dijete ‘sisati’ više nego inače kako bi održalo/ojačalo imunitet? Kako zaštiti dijete, kako mu sniziti temperaturu ili druge simptome?
Dojenjem se djetetu prenosi specifična zaštita od mnogih bolesti koje je majka prethodno preboljela, stoga se svakako preporučuje i to uobičajenom učestalošću i količini.
Dijete se od infekcija može zaštititi na više načina: izbjegavanjem posjećivanja javnih mjesta; izbjegavanjem primanja i odlazaka u posjete; održavanjem higijene, dezinficiranjem površina u kući; nošenjem zaštitne maske u javnosti; održavanjem distance s osobama koje nisu u zajedničkom kućanstvu; izolacijom ukućana koji razviju simptome koji bi upućivali na COVID-19 bolest.
Ako dijete razvije simptome, potrebno je konzultirati liječnika. U slučaju povišene tjelesne temperature preporučuje se djetetu davati dovoljno tekućine, oblačiti laganiju odjeću, stavljati obloge od vode i tuširati, dok je lijekove za snižavanje tjelesne temperature preporučljivo primjenjivati samo pod liječničkim nadzorom.
Dijete i majka moraju provesti 20 dana u izolaciji ako se pokažu pozitivnim na COVID-19, a otac 10 dana? Zašto je to tako?
Standardno vrijeme izolacije kod zaraze je 10 dana. No, ako se radi o oboljelom djetetu o kojem najčešće brine majka od samog početka bolesti i ona nije u mogućnosti odvojiti se od oboljelog djeteta izriče joj se mjera izolacije od 20 dana. Navedena mjera uključuje 10 dana trajanja zaraznosti djeteta i 10 dana izolacije od posljednjeg dana zaraznosti djeteta u kojem se može očekivati oboljenje majke ako se zarazila od djeteta.
S obzirom na to da je s djetetom većinom majka, produljena samoizolacija odnosi se najčešće na nju.
Ostavlja li koronavirus snažnije posljedice na novopečene mame nego što bi ostavilo na ‘obične ljude’ jednake starosne dobi?
Zamijećeno je da trudnice i rodilje oboljele od bolesti COVID-19 mogu razviti teži oblik bolesti, osobito ako imaju neki od rizičnih faktora, stoga i komplikacije mogu biti češće.
Koliko su dugo prisutna antitijela kod novorođenčadi odnosno djece koja su preboljela koronavirus?
Prisutnost antitijela nakon preboljenja COVID-19 bolesti je individualna, što znači da kod nekih osoba mogu biti prisutna duže, a kod nekih kraće vrijeme izraženo u mjesecima, stoga je vrlo važno držati se preporučenih mjera i nakon preboljenja.
