Postoji legenda po kojoj se smatra da je tjesteninu u Italiju, kao namirnicu koja je kombinacija brašna i vode, donio Marko Polo kada se u 13. stoljeću vratio s putovanja u Kini, donosi Zagorje International prenoseći Večernji list, navodeći da Italian notes tvrdi da to ipak nije istina zato što je posuđe za izradu tjestenine pronađeno još u etruščanskim grobnicama.
Postoji više od 350 vrsta ove namirnice pa tako govorimo o primjerice fettuccelle ricce, fettuccine, francesine, fusilli, fusilloni, gemelli, gianduietta, gigli, gramigna, gramignoni, grano i mnogim drugim koje suprotno uvriježenom mišljenju da debljaju, zapravo ne debljaju ako se jedu pravilno.
Naime, pripremljena ‘al dente’ stvara osjećaj sitosti koji dugo traje, no problem nastaje kada se konzumira u prevelikim porcijama pa je tako preporučena dnevna količina od 80 do 100 grama.
A, koliko Hrvati jedu tjestenine?
Prosječan Hrvat, u jednog godini, pojede devet kilograma tjestenine, što je za usporedbu s Talijanima koji su najpoznatiji ljubitelji tjestenine, za 17 kilograma manje.
Inče, Svjetski dan tjestenine obilježava se 25. listopada.
