U nedjelju, 4. srpnja, obilježava se mnogima omiljeni ‘sport’ na otvorenome i nepogrešiv izbor načina pripremanja hrane, Svjetski dan roštilja.
Već u proljeće, a posebice za vrijeme sunčanog i vrućeg vremena ljeti, obilježava se sezona roštiljanja. Tradicionalno, brojni Hrvati ponosno se nazivaju ‘grill majstorima’ što samo potvrđuje koliko zapravo volimo roštiljanje.
Kao i kod mnogih drugih stvari, tako i kod roštilja postoji nekoliko teorija o postanku imena odnosno ‘barbecue’ na engleskom jeziku. Francuzi zbog svoje fraze ‘barbe à queue’ značenja ‘od brade do repa’ smatraju kako njima pripada porijeklo riječi jer se u kulinarskom kontekstu ovo može tumačiti kao ‘prženje cijele igre’, pišu Međimurske novine.
S druge strane, smatra se da je naziv roštilja potekao od indijanske riječi ‘barbacoa’ koja se odnosila na drvenu strukturu odnosno aparat kojim su Indijanci kuhali i sušili meso iznad ugljena. No, isto tako govori se o tome da se prvi roštilj sastojao od ribe jer možebitno vuče korijene iz Kariba, odakle su upravo riječ ‘barbacoa’ preuzeli španjolski istraživači te ju nakon nekog vremena upotrebljavali i za kuhanu hranu.
Neki tvrde da su počeci roštilja prije 1,8 milijuna godina kada je ljudski predak Homo erectus počeo kuhati meso u vatri, dok drugi smatraju kako se roštiljanje pojavilo prije 6000 godina.
Prema nekim teorijama, roštiljanje se veže uz Karibe ili SAD gdje su španjolski istraživači navodno zatekli domoroce kako čuvaju meso na suncu te su kako bi otjerali kukce izgradili malene zadimljene vatre i postavili meso na stalke iznad iste. Dolaskom Afrikanaca i Europljana u SAD, držače za sušenje mesa zamijenili su dimnjaci i jame te je polako nastajao današnji roštilj. Navedene podatke naravno nije moguće potvrditi već samo ostaju na teorijama i pretpostavkama.
U Sjedinjenim Američkim Državama roštiljanje se tretira kao sport pa se diljem zemlje organiziraju natjecanja grill majstora.
