Imate li vlastiti vrt, biljke će vam biti vrlo zahvalne iskoristite li ljuske od jaja kako bi ih nahranili kalcijem ili čak obranili od ‘nemogućih’ puževa. Nemate svoj vrt? Možda ima netko koga poznajete.
Ljuske od jaja mogu biti vrlo korisne dodamo li ih zemlji u kojoj rastu naše povrtne kulture i druge biljke. Osim kalcijeva karbonata, sadrže i druge korisne tvari, primjerice kalij i fosfor te smanjuju kiselost zemlje.
Stoga ih je korisno dodati zemlji u vrtovima u kojima se kao gnojivo koristi prirodni kompost. Kompost bez ljuski jaja često ima preveliki stupanj kiselosti što može smanjiti način na koji biljka uzima hranjive tvari, piše Reader’s Digest.
Potrebno ih je zdrobiti i posuti po zemlji, a zbog oštrih rubova korisne su i u tjeranju puževa. Svake godine nalazimo nove načine kako bismo suzbili ove štetnike koji nam mogu u potpunosti uništiti urod. Oni putem sluzi također prenose uzročnike biljnih bolesti, uglavnom gljivice i viruse.
Ljuske od jaja, mamci s pivom, piljevina, patke, čak i prskanje vodom u kojoj su uginuli puževi, neki su od načina koje možemo koristiti u malim vrtovima.
Za one čije voćnjake posjećuje jelenska divljač, bit će korisna činjenica da ova vrsta ne podnosi miris bjelanjka. S druge strane, glodavci ovaj miris obožavaju pa se savjetuje da ljuske jaja u ovu svrhu ne koristimo u neposrednoj blizini kuće.
Osim što izdrobljene ljuske u vrtu mogu djelovati dekorativno, važnije su iz razloga što pridonose poboljšanju kvalitete zemljišta i boljem rastu biljaka. Sakupite li dovoljno ljuski, možete napraviti toliko debeli sloj malča da postoji mogućnost sprječavanja rasta korova.
Kako su ljuske jaja biorazgradive, idealan su izbor za presadnice. Postupak je vrlo jednostavan – potrebno ih je sterilizirati u ključaloj vodi i potom staviti pola sata u pećnicu na temperaturu 90°C. Na dnu dublje ljuske treba napraviti malu rupu za drenažu te dodati zemlju i sjeme. Nakon što biljka nikne, sve zajedno presađujemo na odabrano mjesto.
Priprema čaja od ljusaka
Ljuske se na tlo pored biljaka mogu stavljati cijele ili usitnjene. Druga opcija je bolji i učinkovitiji izvor hranjivih tvari nego kada su u pitanju veći komadi. Budući je potrebno nekoliko mjeseci da korijen apsorbira elemente iz ljuske jajeta, preporuča se posipanje u jesensko doba – tako će hraniva do proljeća dospjeti u tlo. Međutim, mnogo bolji način za prihranu je priprema čaja od ljusaka.
Autor knjige ‘The Truth About Garden Remedies’, Jeff Gillman, u publikaciji opisuje svoje istraživanje u kojemu je kuhao ljuske u nekoliko šalica destilirane vode. Nakon vrenja ostavio ih je da se hlade u toj vodi 24 sata, a potom je tekućinu poslao u laboratorij na ispitivanje.
Rezultati su bili iznenađujući. Porasle su, naime, koncentracije elemenata poput onih koji se inače javljaju samo u tragovima – natrija, fosfora i magnezija.
Za pripremu čaja potrebno je 10 do 20 čistih ljusaka, ovisno o tome koliko snažnu otopinu želimo pripremiti. Ljuske je potrebno zgnječiti i kuhati u litri vode, a zatim ostaviti da se hlade i odstoje jedan dan. Nakon procijeđivanja, tekućina je spremna za korištenje u vrtu ili za biljke u posudama. Prema Gillmanu, dovoljno je četiri do pet ljuski po vrtnoj biljci, a za biljke u posudama dvije do tri.
Čaj bi u zemlju trebalo dodavati u razmaku od tjedan ili dva. Može se koristiti i vodu u kojoj smo kuhali cijela jaja. Dvije šalice ove vode po biljci će biti dovoljne. Osim pripreme čaja, ljuske se mogu miješati i s kavom koja je bogata dušikom, a ona će dodatno smanjiti kiselost tla i omogućiti mu prozračnost.
Kalij i kalcij iz ljuski jajeta mogu pomoći biljkama da se bolje nose s visokim temperaturama i sušom, što je posebno važno kod plodovitog povrća poput rajčice i paprike. Te su biljke sklonije vršnoj truleži.
Smanjenje biootpada u Virovitici
Za kraj donosimo jedan pozitivan primjer iz Hrvatske. Prošle je godine Virovitica uvela projekt smanjenja nastanka biootpada uvođenjem u funkciju uređaja koji usitnjava ljuske jaja, ostatke voća i povrća, riblje i kosti od peradi, ali i kosti ostalih životinja. Smjesi se dodaje također talog kave, ostaci hrane za životinje, koštice voća i drugo.
Naime, na području grada i gravitirajućih općina – Suhopolje, Lukač, Gradina i Špišić Bukovica – godišnje nastane više od četiri tisuće tona otpada od hrane i ostalog biorazgradivog otpada. Grad Virovitica stoga je (prvi u Hrvatskoj) pokrenuo pilot projekt smanjenja nastanka biootpada uz pomoć mini drobilica, odnosno uređaja za usitnjavanje hrane u kuhinjskim sudoperima.
Uređaji su instalirani u 25 stanova jedne zgrade, dok je druga stambena jedinica služila kao nulto stanje, s ciljem usporedbe rezultata. Projekt građanima maksimalno pojednostavljuje postupak odvajanja biootpada – nema troškova posebnih vrećica niti neugodnih mirisa, nema redovitog iznošenja niti odlaganja u zajedničke posude.
Razvidno je kako ostaci hrane mogu biti vrlo dragocjeni pa umjesto da završe u smeću, dio možemo mudro iskoristiti. Možda je ovo zgodna prilika i za podsjetiti se kako za naše vrtove može biti vrlo hranjiva i voda u kojoj se kuhao krumpir ili tjestenina.
Autor: Blanka Kufner
