Na godišnjicu Velike narodne skupštine na kojoj je 1919. godine više od 10.000 Međimurki i Međimuraca s Franjevačkog trga u Čakovcu svijetu poručilo tko su i gdje im je domovina, u ime ponosa na nasljeđe svojih predaka održana je svečana akademija i glazbeni program Večer međimurskog identiteta, priopćili su iz Međimurske županije.
U rezoluciji od 9. siječnja 1919. godine, koja je jednoglasno donesena na velikoj skupštini međimurskih Hrvata na trgu pred franjevačkom crkvom u Čakovcu, stoji:
“U Hrvatskom je narodu u Međimurju od uvijek živjela želja da se politički sjedini sa svojim suplemenicima iste krvi i jezika. Imperijalizam mađarske države, koji je nasilnom mađarizacijom htio od raznih naroda bivše države Ugarske stvoriti jedinstveni i jednojezični mađarski narod,- kao što nije uspio kod ostalih nemađarskih naroda, – tako nije uspio niti kod međimurskih Hrvata.
Uzprkos najvećeg nasilja i najžešće mađarizacije ipak je hrvatski narod u Međimurju uščuvao svoj jezik i živu želju za oslobođenje izpod tuđinskog jarma. Kad je pobiedila ideja velikog predsjednika sjeverno-američkih država Wilsona o samoodređenju naroda, osjetili su i međimurski Hrvati da i oni imaju pravo na slobodu i život. Mađarske su vlasti htjele još jednim posljednjim udarcem u klici uništiti ovu težnju naroda za slobodom, te su mnogi sinovi našega naroda morali tu težnju platiti vlastitom krvlju. Ipak je nadošao čas oslobođenja po slavnoj vojsci sinova naše krvi i jezika.
Zato danas Hrvati iz cieloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje”.
Povijesno blago koje baštine danas cijela zemlja prepoznaje kao spomendan – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom domovinom – Hrvatskom, a u Centru za kulturu Čakovec na dan ponosa, 9. siječnja, svečanoj akademiji prisustvovao je i aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović, uz veliki broj uzvanika i posjetitelja.
Župan Međimurske županije Matija Posavec u pozdravnom govoru naglasio je da danas svijest o vlastitom identitetu i bogatstvu kulturno-povijesne baštine, koje Međimurje s ponosom njeguje, nije ništa manje važna nego stoljeće ranije.
“Ovo je dan međimurskog ponosa i vjere u vlastite snage da entuzijazmom, zajedništvom, nadom, humanošću i solidarnošću možemo napraviti velike stvari. Snaga koja je okupila Međimurce prije 106 godina, gradi naš identitet i danas”, istaknuo je župan Posavec i dodao:
“Predvodnici međimurskoga naroda u ono vrijeme bili su prvi među jednakima koji su ideju i htijenje pretvorili u pokret za oslobođenje te je na nama da tu povijest čuvamo jer je ona sačuvala naš identitet, a to je ono najvrjednije što imamo”.
Naglasio je da je i u ono vrijeme Međimurje pokazivalo veliki gospodarski potencijal, a oslobođenjem od tadašnje mađarske vlasti snažno je počelo razvijati i obrazovne institucije, kao i kulturu na materinjem jeziku.
“Kao i prije više od stotinu godina Međimurje je danas predvodnik u mnogim područjima, a naš narod s iznimnim poštovanjem i pažnjom čuva svoje kulturno-povijesno nasljeđe, svoj jezik, običaje i svoju popevku. Da je tome tako svjedoči činjenica da smo regija s najviše aktivnih kulturno-umjetničkih društava u Hrvatskoj koji okupljaju ljude zaslužne što je međimurska popevka 2018. godine uvrštena na UNESCO-vu reprezentativnu listu zaštićene nematerijalne kulturne baštine svijeta”, rekao je župan Matija Posavec, dodavši da je malo prilika u kojima dvorana Centra za kulturu biva ispunjena do zadnjeg mjesta te da velik interes ljudi svjedoči o tome koliko je identitet važan uz riječi “ovaj dan to i zaslužuje”.
Prijatelj Međimurja i Međimuraca, čovjek koji u toj sredini uživa veliki ugled, predsjednik je Republike Hrvatske Zoran Milanović.
“Svi imamo svoje države, a naša država se okupila na teoriji, praksi, iskustvu i vjeri u postojanje hrvatske nacije. Tijekom stoljeća Međimurci se nikada nisu dali asimilirati i u tome je bila njihova snaga kojom su se oduprli tuđinskoj vlasti”, rekao je predsjednik Zoran Milanović i dodao da je Međimurju Hrvatska bila suđena.
Na najvažniji dan u povijesti Međimurja osvrnuo se i predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina.
“Smatram da trebamo njegovati sjećanje i ponos na naše pretke koji su na Velikoj narodnoj skupštini podignuli glas protiv ropstva, potlačenosti i zatiranja identiteta, da bi taj glas iz davnina, sve do naših dana odjekivao na materinjem jeziku – na dragom kajkavskom”, rekao je Dragutin Glavina.
O značaju povijesnog događaja od 9. siječnja 1919. godine govorio je i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, povjesničar Zoran Turk.
“Zahvaljujući intelektualcima poput dr. Vinka Žganca i dr. Ivana Novaka sazrela je prilika za promjenu sudbine međimurskog naroda. Tada je počeo proces u kojem su i šire mase dobile priliku istaknuti se i razviti na svom jeziku te graditi čvrste temelje svojega identiteta”, naglasio je Turk, dok je izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Ljubomir Kolarek rekao: “Međimurje i Međimurci žele Hrvatskoj dati primjere dobre prakse i pokazati kakva Hrvatska treba biti. Ponosni smo na svoju prošlost, ponosni smo na godine povijesti u kojima je Međimurje itekako pokazalo hrvatski identitet”.
Večer međimurskog identiteta, koju je vodila Aleksandra Ličanin, odjeknula je riječju i stihom zavičaja kao spomen na nasljeđe predaka koje nas uči kako se voli materinji jezik i rodna gruda, a kako ta ljubav zvuči u pjesmi dočarali su izvrsni izvođači Cecilija Merkač Hodopisk i Tamara Korunek Lesar uz pratnju bandista, te Nevena Kolarića na cimbulama, Marija Jambrošić uz klavirsku pratnju Branimira Magdalenića, prof., Pjevački zbor Josip Vrhovski, Karlo Čeh i tamburaški sastav KUD-a Belica, te članice Ansambla Pučpuljike uz klavirsku pratnju Danijela Marija Novaka, istaknuli su iz županijske uprave.
Svečanoj akademiji, uz saborske zastupnike iz Međimurja Bošku Ban i Ivicu Baksu, prisustvovali su i zamjenik župana Josip Grivec, potpredsjednik Županijske skupštine Mario Medved, županijski vijećnici, gradonačelnici Ljerka Cividini, Milorad Batinić te Dubravko Bilić, počasni građanin Međimurja Antun Mikec, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu fra Filip Đurđević, načelnici međimurskih općina, direktori i ravnatelji javnih poduzeća i obrazovnih ustanova te županijskih tvrtki i agencija, gospodarstvenici te predstavnici javnog, kulturnog i sportskog života Međimurja.
Više fotografija pogledajte OVDJE.
*Ovaj sadržaj donosimo u suradnji s Međimurskom županijom
