Planet je sve bolesniji, oni koji ga nastanjuju također. Ekološkom proizvodnjom možemo utjecati na vlastitu dobrobit i na dobrobit majke Zemlje. Zašto se onda tako teško odlučujemo na kupnju zdravih namirnica?
Osnovna je svrha ekološke proizvodnje zaštita zdravlja i života ljudi kroz zaštitu prirode i okoliša. Ekološka poljoprivreda iznalazi ekološki prihvatljiva rješenja, a temelji se na najnovijim znanstvenim spoznajama i dostignućima.
Održive poljoprivredne prakse obuhvaćaju korištenje pokrovnih usjeva, minimalnu obradu tla te zabranu kemijskih pesticida i mineralnih gnojiva. Tako se čuva plodnost tla, kvaliteta vode, smanjuju se nitrati u tlu, a energija se koristi racionalnije.
Nadalje, eko uzgoj čuva biološku i genetsku raznovrsnost te proizvodi kvalitetne i zdrave kulture bez rezidua pesticida i štetnih tvari. Gnojidbom organskim gnojivima, osim osiguranja potrebnih hranjiva, održava se povoljna i stabilna struktura tla i potiče mikrobiološka aktivnost.
Dvostruka uloga ekološke proizvodnje
Isplativija konvencionalna poljoprivreda, s druge strane, dovodi do dugotrajnih i teško popravljivih poremećaja bioloških procesa, uništava floru i faunu vodenih sustava, tla i zraka te uključuje prekomjerno i neracionalno trošenje neobnovljivih prirodnih resursa. Gnojiva su ovdje financijski daleko povoljnija od ekoloških, a ‘papirologija’ je manje komplicirana.
Stručnjaci smatraju kako bi uzgoj maslina mogao igrati važnu ulogu u budućnosti poljoprivrede. Masline mogu pridonijeti sekvestraciji ugljika iz atmosfere (aktivnost kojom se poboljšava hvatanje ugljika u tlu i vegetaciji te sprječava ispuštanje ugljika iz njih), masline podupiru zdravlje tla, sprječavaju eroziju i poboljšavaju biološku raznolikost osiguravanjem prirodnih staništa brojnim životinjskim vrstama.
Ekološka proizvodnja, nadalje, ima dvostruku ulogu. S jedne strane osigurava tržište koje odgovara na zahtjeve potrošača za eko proizvodima, a s druge strane pridonosi zaštiti okoliša, dobrobiti životinja i ruralnom razvoju. Ipak, za opstanak ekoloških maslinara potreban je prije svega snažan rast na tržištu.
A Hrvatska ima veliki gospodarski potencijal u maslinarstvu koji bi trebalo iskoristiti. U svjetskim razmjerima ima jedne od najboljih agroekoloških uvjeta za proizvodnju maslina za ulje što je potvrđeno i brojnim nagradama osvojenim na najznačajnijim svjetskim ocjenjivanjima maslinovog ulja, posebice onog ekološki proizvedenog.
Naime, u petnaestom izdanju prestižnog vodiča Flos Olei, poznatom kao ‘Biblija za ekstra djevičanska ulja’, Istra je ove godine ponovo dostigla vrh – najbolja je regija na svijetu po broju uključenih maslinara. Tradicionalno, uvršten je pozamašan broj maslinovih ulja, točnije 71 iz Hrvatske od kojih 69 iz Istre (13 više nego 2023. kada ih je bilo 56) što je od posebne važnosti budući da su u publikaciju uvrštena ulja iz cijeloga svijeta. Druga je Puglia s 55 maslinovih ulja, treća Toscana s 51.
Istarski su se maslinari tako našli u društvu 500 najboljih s ukupnim udjelom od čak 13 posto. Pritom vrijedi istaknuti da je veliki broj postigao još bolje rezultate nego lani, što je dokaz značajnog rada na podizanju kvalitete i primjene najnovijih znanstveno-tehnoloških dostignuća u maslinarstvu.
Patvoreno maslinovo ulje
Međutim, u poljoprivredi općenito, pa tako niti u maslinarstvu, stvari nisu nimalo bezazlene kada je u pitanju kvaliteta proizvoda i zdravlje ljudi. Nedavno je Dcoop – najveća svjetska kooperacija proizvođača maslinovog ulja – pozvala sve razine vlasti da istraže problem patvorenja ovog ulja po kojem je kao globalni lider prepoznata Španjolska.
Na problem patvorenja upozorio je predsjednik Dcoopa, Antonio Luque, koji je pozvao nacionalne i regionalne vlasti da provedu hitnu istragu, piše španjolski list El Debate. Cijene su posljednjih godina naglo porasle, znatno iznad stope inflacije, što je rezultat suše koja je drastično smanjila proizvodnju maslina. Takve okolnosti otvorile su prostor za prijevare.
Prema Luqueu, radi se o miješanju maslinovog s jeftinijim uljima, poput suncokretovog, koje se zatim prodaje kao maslinovo. “Nemamo dokaze za sudsku prijavu, ali imamo vrlo čvrste indicije, a nedostaje nam vlast, bilo nacionalna ili regionalna, koja bi to zaustavila i iskorijenila”, poručio je Luque i pozvao na uvođenje obaveznog sustava praćenja.
Prije pet godina je u akciji Eurojusta, Talijanskog javnog tužiteljstva iz Foggie u bliskoj suradnji s njemačkim vlastima, uhićena 24 osoba, čime je razbijena organizirana kriminalna skupna koja je krivotvorila i trgovala patvorenim maslinovim uljem u Njemačkoj i Italiji. Ukupna šteta iznosila je najmanje osam milijuna eura.
Maslinovo ulje, koje je dolazilo iz Apulije u južnoj Italiji, miješano je s različitim tvarima, kao što su klorofil, beta-karoten i sojino ulje, kako bi se modificirala njegova boja. Proizvod je na njemačko tržište distribuiran dulje vrijeme kao ekstra djevičansko maslinovo ulje, uglavnom u restorane i trgovine u velikim gradovima, kao i restorane i supermarkete diljem Italije.
Istrage su pokrenute još 2015. nakon što je talijansko Ministarstvo zdravstva upozorilo na prodaju krivotvorenog maslinovog ulja i uz prethodni zahtjev njemačkog Federalnog ureda za zaštitu potrošača i sigurnost hrane (BVL). Postupak je prenesen s njemačkog na talijanske vlasti.
Pripadnici organizirane kriminalne skupine navodno su bili uključeni u proizvodnju i trgovinu patvorenim maslinovim uljem. Osumnjičeni su za ilegalno trgovanje, sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, zlouporabu prehrambenih proizvoda i druga kaznena djela. U Njemačku su svakih 15 dana slali 23.000 litre ulja s primjesama. Karabinjeri su tijekom istrage zaplijenili više od 150.000 litara patvorenog maslinovog ulja spremnog za prodaju.
Ulje su kupovali za oko 1,2 eura po litri, a prodavali ga (nakon što su mu dodali različite boje i drugo ulje) po 10 do 15 eura, dakle za deset puta višu cijenu.
Nepovjerenje potrošača
Niti Hrvatska nije imuna na prevare takve vrste što dokazuje otkriće Državnog inspektorata od prije nekoliko godina. Naime, na temelju analize 25 uzoraka ekstra djevičanskog maslinovog ulja koja je provedena tijekom 2000. godine, otkriveno je da njih više od polovice koja se na hrvatskom tržištu prodaju kao ekstra djevičanska ne odgovaraju toj deklaraciji. Podaci su objavljeni početkom 2021. godine.
Čak 14 provjerenih ulja nije prošlo senzorsku analizu, a njih tri niti parametre kvalitete. Države iz kojih je potjecalo nesukladno ulje su Italija s njih šest, Španjolska s istom brojkom te Hrvatska s dva.
Takvi slučajevi izazivaju nepovjerenje potrošača u ekološke i druge prehrambene proizvode, no tome je moguće doskočiti. Hrvatska se može pohvaliti nemalim brojem eko proizvođača, a na nama kupcima je da se o njima informiramo. Najsigurnije je kupovati od znanog nam poljoprivrednika. Ponekad je to upravo naš susjed ili možda poznanik osobe u koju imamo povjerenje.
Međutim, netretirani proizvodi obično su skuplji što mnoge potrošače odbija od kupnje, time i konzumacije zdravijih namirnica. No, i o tome bismo vjerojatno trebali bolje promisliti jer je – kako često znamo reći – manje ponekad više. U prijevodu, u smočnici i hladnjaku bismo mogli imati količinski manje artikala, ali sveukupno gledajući, veće vrijednosti.
Na kraju krajeva, nije li zdravlje najbitnije? I ne samo zdravlje čovjeka, već i majke Zemlje.
