Mala sportska škola Koprivnica već godinama uvodi mališane iz Koprivnice i okolice u svijet sporta. Na različitim sportskim aktivnostima s djecom rade kineziolozi i odgojitelji.
Riječ je o projektu koji traje već više od četvrt stoljeća, a pokrenuo ga je Ivan Pal, bivši rukometni trener, danas predsjednik Gradskog vijeća Koprivnice.
Trenutačno Malu sportsku školu Koprivnica uspješno vodi Marina Tomac-Rojčević, s kojom smo razgovarali na bazičnom treningu najmlađe grupe u Sportskom centru Cerine, gdje treniraju djeca u trećoj godini života.
– S njima radimo neke osnovne kretnje kao što su hodanja, trčanja i poskoci i ono što je njima izuzetno teško u ovoj dobi, a to je sve što nije pravocrtno. Problem im je zasad ići unatrag, problem im je i slalom, pa na tome malo više radimo kroz igru jer ih trebamo cijeli sat animirati. Ako im je dosadno, oni ne žele raditi, pa kroz nekakve priče radimo treninge. Primjerice, danas su cijeli sat policajci, pa znamo imati sat u šumi kad imitiramo životinje, i slično. U toj dobi se oni poistovjećuju s likovima iz crtića, s likovima iz okoline, i onda je puno lakše usvojiti vježbice – objasnila nam je Marina Tomac-Rojčević.
Bazični trening samo je jedna od aktivnosti Male sportske škole.
– Postoje još tri generacije, tri godišta bazičnog treninga, zatim tri grupe gimnastike u koju su uključene djevojčice, što je za njih zapravo uvod u taj sport. Oni jako puno rade na fleksibilnosti i gibljivosti ritmičkih struktura. Imamo dvije skupine malih nogometaša na kojima ih zapravo pripremamo za Olimpijski festival dječjih vrtića da nauče pravila i osnovnu tehniku. Imamo i mini-tenis na kojem naši tenisači rade svoje osnovne tehnike, a već treću godinu zaredom uključeni smo u Vrtko, to je projekt Hrvatskog rukometnog saveza, Grada Koprivnice i Zajednice sportskih udruga Grada Koprivnice, u kojem djeca vježbaju mini-rukomet i gdje je s njima uz naše trenere i licencirana trenerica rukometa. Osim toga, imamo i dio u plivačkom bazenu, bebe-ribe od četiri mjeseca do četiri godine starosti, a nakon toga djeca od pete do 10. godine prelaze na obuku neplivača i usavršavanje plivačkih tehnika – rekla je Marina Tomac Rojčević.
Atmosfera na bazičnom treningu bila je vesela i razigrana. Djeca se ponekad malo zaigraju, no njihove trenerice imaju puno razumijevanja i tolerancije. Roditelji u principu nemaju pristup, osim u iznimnim slučajevima, tako da se mališani u potpunosti mogu posvetiti vježbama.
Na obližnjim Gradskim bazenima Cerine jedan dio odvojen je samo za program ‘bebe-ribe’, gdje uz malu djecu sudjeluju i njihovi roditelji. Ukupno je upisano oko 50 beba u dobi od četiri mjeseca do pet godina, kroz četiri stupnja programa.
– Osnovni cilj je da se djeca u što ranijoj dobi prilagode na vodu. Bebe-ribe kreću već od četiri mjeseca, i toj djeci je to normalan stadij jer su devet mjeseci bili u plodnoj vodi u majčinoj utrobi. Većinom se radi o bebama koje se prvo nauče roniti i biti pod vodom, i tek onda proplivaju u nekom kasnijem razdoblju – objašnjava trenerica Sonja Šafar.
Djeca koja prođu program bebe-ribe obično proplivaju s četiri godine.
– To je, dakako, proizvoljna tehnika, a nakon toga djeca idu na usavršavanje plivačkih tehnika. Interes je jako velik, svake godine je sve veći. Zbog toga upisujemo ograničen broj djece, jer ne možemo sve kvalitetno odraditi ako je broj djece prevelik. Sigurnost i kvalitetan rad su nam prioritet – napominje Sonja Šafar.
U Školskoj sportskoj dvorani ‘Josip Samaržija – Bepo’ brojne djevojčice dva puta tjedno vježbaju ritmičku gimnastiku.
– Na treningu ritmičke gimnastike sudjeluju samo djevojčice. Prošle godine imali smo dvije grupe, oko 50 djevojčica, a ove godine smo zbog velikog interesa ubacili i treću grupu, te imamo ukupno 70-ak polaznica. Radimo elemente ritmičke gimnastike, učimo koreografije i djevojčice su zadovoljne. Radimo dva puta tjedno po 45 minuta što je za njih sasvim dovoljno, jer su uglavnom to djeca predškolske dobi, a jedna skupina su školarke na razrednoj nastavi. Zasad im je to dovoljno jer kod nas to nije natjecateljski sport, nego je riječ o aktivnosti rekreativnog tipa – rekla je trenerica Ivana Gregurina koja kao izuzetne benefite bavljenja gimnastikom ističe motorički rast i razvoj djece.
Kakva bi to sportska škola bila, a da nema nogometa. Podrazumijeva se da je zastupljen i najpopularniji sport na svijetu, te da je zanimanje dječaka veliko. I oni treniraju dva puta tjedno i to u Cageballu Koprivnica u sklopu Pevexa, a riječ je o skupinama 2019. te 2017./18. godišta.
– Trening traje jedan školski sat, 45 minuta, i na kraju treninga odigramo 15-ak minuta nogometa, gdje im sugeriramo kako igrati momčadski i surađivati sa suigračima. Na kraju imamo i čestitanje pobjednicima i sportski pozdrav, na taj način ih čestitamo sportskom duhu, toleranciji i zajedništvu – objašnjava trener Dražen Suhanj.
Djeca na nogometu uče oblike kretanja i rada s loptom, način vođenja i kontroliranja lopte.
– Kasnije tijekom treninga imamo udarce loptom prema golu, dodavanja jedan drugome, a prije svakog treninga nogometa imamo bazični dio zagrijavanja, kojom prilikom ih učimo vježbama koordinacije i agilnosti te jednim dijelom brzine i snage. To je za njih idealan uvod u kasnije treninge u nekoj od nogometnih škola, kamo kasnije prijeđe većina naših polaznika – dodao je Suhanj.
Valja napomenuti da je ove godine Mala sportska škola s Gradom Koprivnicom dobila sredstva od projekta kojeg je podržalo Ministarstvo demografije i useljeništva. Zahvaljujući tom projektu, sva su djeca ove godine dobila besplatnu opremu te ne moraju plaćati članarinu. Polaznicima Male sportske škole kupljeni su dresovi, lopte, koordinacijske ljestve i ruksaci.
I dok se zimi radi u zatvorenim prostorima, ljeti se koriste prostori Gradskog stadiona ‘Ivan Kušek – Apaš’ u Koprivnici te igrališta škola i vrtića.
Osim redovitih aktivnosti, u sklopu Male športske škole se provode i sezonske aktivnosti kao što su škola skijanja (na Rogli), igre na ledu te Olimpijada dječjih vrtića.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikaj za bolju budućnost djece i mladih’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija