Varaždin je domaćin ovogodišnjeg 15. internacionalnog kongresa tjesteničarstva i gastronomije Conpasta, koji će se održati u utorak, 12. studenog, u kongresnoj dvorani hotela Turist.
Visoki pokrovitelj je Varaždinska županija i župan Anđelko Stričak, mag. oec, a županijski pokrovitelji su Turistička zajednica Varaždinske županije, Obrtnička komora Varaždinske županije te Gospodarska škola Varaždin.
Generalni sponzor je Žitoproizvod d.d. Karlovac, stručni pokrovitelj Hrvatski kuharski savez i njihova sekcija ocjenjivača, suorganizator i generalni stručni sponzor je Dukat d.d. Zagreb, suorganizator je i Podravka d.d. Koprivnica, a tu su i sponzori NewMIP Mlin pekare Sisak, Kogutex Konjščina i drugi. Glavni medijski pokrovitelj je portal Klikaj.hr.
Tema kongresa je “Tjestenina – srce gastronomije”, a podtema “Gulaši svijeta s tjesteninama”. Ovaj 15. kongres organizira novinsko-nakladničko poduzeće Robinson iz Zagreba.
SLOVENIJA ZEMLJA PARTNER
Ove godine je zemlja partner Republika Slovenija. Nositelj aktivnosti je slovenska ambasada u Hrvatskoj. Na Conpastu dolaze slovenski ambasador NJ.E. Gašper Dovžan i ovlašteni minister za ekonomiju Dušan Pšeničnik s diplomatskim članovima. Na poziv organizatora dolazi župan grada Idrije Tomaž Vencelj. Kongresu će prisustvovati i brojni članovi raznih društava slovensko-hrvatskog prijateljstva, a uvodne pjesme prijateljstva Slovenije i Hrvatske otpjevat će pjevački zborovi Slovenskog kulturnog društva Nagelj Varaždin i pjevački zbor medicinskih sestara Lucerna koprivničke bolnice dr. Tomislav Bardek.
PREDAVANJA I BOGATE DEGUSTACIJE
Kongres se sastoji od stručnih predavanja (predavači su stručnjaci Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Zagreb, Agronomskog fakulteta Zagreb, Univerze na Primorskem Koper i Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Zagreb). Poseban pečat kongresu daju gastronomski stručnjaci koji će pripremati razna jela od tjestenine (PASTA FESTA). Među njima su domaći i inozemni kuhari. Sudjeluju kuhari iz SAD-a (savezna država Ohio), Paragvaja, Izraela, Australije, Slovenije i Hrvatske. Oni će na work – shopovima predstavljati svoja nacionalna jela koja će degustirati sudionici kongresa.
Američka gastro stručnjakinja iz Ohia Matea McConnell će pripremiti američke lazanje sa zagorskim mlincima. Paragvajski tallarin (Tallarín Paraguayo) – paragvajski gulaš, jelo koje je osvojilo Južnu Ameriku, priprema Pablo Estigarribia Villasanti (Paragvaj, Asunción). Lucija Eniko, diplomanta međunarodnog hotelskog menadžmenta i suorganizatorica Praznika idrijskih žlikrofa te međunarodne inicijative GO! Pasta iz Idrije će pripremiti idrijske žlikrofe, u Europskoj uniji zaštićenu slovensku tjesteninu. Jure Tomič (restoran Debeluh Brežice – jedna Michelinova zvjezdica) svjetski je poznato ime u pripremi tjestenine. Ovog kuhara svrstavaju u najuži krug slovenskih i europskih kulinarskih virtuoza koji će svojim jelima obradovati posjetitelje Conpaste. Za hrvatsku premijeru slovenskih valvica na Conpasti zaslužna je slovenska tvrtka Mlinarstvo Rangus čije će jelo spravljati u slatkoj varijanti kuharica Stanka Miko. Iz slovenskog mjesta Cirkovci gostuje Kmečka pekarna Metličar čija će direktorica Janja Metličar pripremiti jelo od tjestenine od crne soje u umaku od povrća i gljiva.
DEGUSTACIJA DOMAĆIH TJESTENINA
– Organizator je želio poseban naglasak dati i domaćim jelima s tjesteninom pa će sudionike svakako oduševiti stara jela iz Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije – ističe Stjepan Odobašić, direktor novinske kuće Robinson iz Zagreba.
Udruga žena Vidovec će pripremiti vidovečki gulaš s kapancima, lovački gulaš će s izvornim, maruševečkim makarunima spravljati udruga žena Maruša iz Maruševca, slijedi promocija srakljanskog gulaša s tjesteninom od strane udruge žena Preslica Sračinec te zagorska juha koju će pripremiti članice udruge Lepoglavski pušlek iz Lepoglave. Hrvatska je nedavno dobila prvu zaštitu hrvatske tjestenine, a to su požiraki, koje će u svatovskoj juhi s jetrenim knedlima pripremiti članice Društva žena Đelekovec. Budući da tjestenine ne mogu bez gljiva, za to će se pobrinuti članice Udruge žena Vinica iz Koprivnice koje godinama čuvaju svoju gastronomsku tajnu kako pripremiti najbolji podravski gulaš s tjesteninom i gljivama. Posebnu degustaciju imat će poznata karlovačka tvrtka Žitoproizvod d.d. koji nastavlja tradiciju hrvatskog tjesteničarstva.
KARLA fuži sa Zigante tartufima u umaku od kozica i pršuta, KARLA pljukanci Okusi Orijenta u umaku od žutog currya i piletine i MLINOTEST DIVITA Rigatoni a la arrabbiata s feta sirom. To su nazivi jela koje priprema chef Matko Bukovec, talentirani i nagrađivani mladi kuhar iz Zagreba. Zadnjih nekoliko godina ljetne dane provodi kuhajući za sve nautičare i turiste na Paklenim otocima u poznatom restoranu Laganini na otoku Hvaru.
– Koprivnička Podravka kao višegodišnji suradnik Conpaste dovodi nam promotora specijalista Darija Horvata iz službe podrške prodaje koji će pripremiti naše nacionalno jelo slavonski čobanac – dodaje Odobašić.
U sklopu Conpaste će se održati natjecanja učenika srednjih, kuharskih škola iz Hrvatske. Suorganizator natjecanja je Gospodarska škola Varaždin. Predsjednik stručnog žirija je Miroslav Dolovčak, predsjednik sekcije ocjenjivača Hrvatskog kuharskog saveza.
– Zahvalni smo Varaždinskoj županiji što nam je pružila ruku suradnje, kao i Obrtničkoj komori Varaždinske županije te županijskoj Turističkoj zajednici – poručuje Odobašić.
JOŠ UVIJEK UVOZIMO 50 POSTO TJESTENINE
Tjesteničarska branša u Hrvatskoj bilježi zanimljive rezultate u posljednjih nekoliko godina. Dio njih je pozitivan, a dio nije. Od onih pozitivnih spomenuli bismo podatak da se potrošnja tjestenine gotovo udvostručila, s prijašnjih 3,9 kilograma po glavi stanovnika danas smo na 7,3 kilograma. Hrvati godišnje konzumiraju blizu 40.000 tona tjestenine, a potrošnja bilježi daljnji trend porasta. To je još uvijek premalo u odnosu na razvijene europske zemlje, a dovoljno je reći samo da naši susjedi Slovenci godišnje konzumiraju tri puta više tjestenine nego Hrvati. Tijekom zadnjih godina došlo je također do bitnih pomaka u proizvodnji domaće tjestenine. Proizvodnjom tjestenine u Hrvatskoj, uz nekoliko većih proizvođača, bave se uglavnom mali i srednji poduzetnici i svojim primjerom pokazuju svoju važnost i srčanost. U posljednjih nekoliko godina isprofiliralo se nekoliko značajnijih proizvođača koji su, primjenjujući nova tehnološka iskustva, znatno povećali proizvodnju pa čak započeli izvoziti tjesteninu na europsko tržište i tržište zemalja bivše Jugoslavije. Kreću izvozni poslovi i za arapske zemlje uz obvezno dobivanje halal certifikata. Ohrabruje proširenje proizvodnih kapaciteta koji će imati blizu 10.000 tona godišnji proizvodni kapacitet. Spomenimo da nisu poznati podaci koliko se tjestenine proizvodi u domaćinstvima, a posebno dio tjestenine koju none plasiraju u ugostiteljski sektor Istre, Kvarnera i Dalmacije.
No, unatoč tome, još uvijek je postotak uvoza tjestenine u Hrvatsku izuzetno visok. Iako se trend uvoza i dalje smanjuje. Usporedimo li podatak da Mađari godišnje uvoze samo 7 % tjestenine, a Austrija 14 %, onda je očito da je hrvatska tjesteničarska branša još uvijek nedovoljno agilna. U konačnici stoji pred velikim izazovom te mora dati odgovor na pitanja: tko će zadovoljiti intenzivan rast potrošnje tjestenine i kako razviti domaće potencijale i suvereno parirati uvoznoj tjestenini.
TURISTI OBOŽAVAJU HRVATSKU TJESTENINU
– Hrvatska, koju mnogi s pravom nazivaju “najljepšim europskim vrtom”, nesumnjivo ima bogatu gastronomsku ponudu i tradiciju u kojoj značajno mjesto zauzimaju razne vrste tjestenina; šurlice, fuži, taškrle, pljukanci, požiraki, trganci, ščipanci, kapanci, mudlini – ističe Stjepan Odobašić, direktor Robinsona.
Ni naši susjedi Slovenci ne zaostaju za nama; idrijski žlikrofi (slovenski ravioli), valvice, valjani rezanci, tjestenine od tatarske heljde, špageti iz graha, špageti iz crvene leće… Odavno je poznato da je tjestenina dio bogate kulinarske tradicije i posebnosti obiju zemalja te da su u svojim recepturama odoljele globalnim trendovima, a mnogi restorani upravo su prepoznatljivi po atraktivnosti, kvaliteti i autentičnosti kulinarske, tjesteničarske ponude.
– Poticaj nam daju informacije da unatrag 15-ak godina hrvatski i slovenski proizvođači proizvode vrhunsku tjesteninu prepoznatu i izvan svojih zemalja, a ne samo od strane turista koji posjećuju ovu regiju. Tjestenina, pašta i tako dalje je dio naše gastronomske svakodnevice, bilo na skromnom domaćem ili svjetskom stolu, bilo u bogatoj restoranskoj ponudi. Ona je ljubimica i bogatih i siromašnih, i gastronoma, ona je srce kulinarstva. Ovim kongresom želimo da ovo srce još snažnije kuca na gastronomskom stolu. Nadamo se da će vam ova tema biti dovoljno intrigantna, aktualna i poticajna kako bi se priključili našim zajedničkim naporima da dademo odgovarajući doprinos stručnoj i praktičnoj misli o priči o tjestenini uopće te posebice o njenom značaju i ulozi u tradicijskoj gastronomskoj baštini u suvremenom hotelsko-turističkom sektoru – zaključio je Odobašić.
