Jedan od najsmrtonosnijih oblika raka je rak pluća. Godišnje od te bolesti umire oko 1,8 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj njih oko tri tisuće.
Visokoj stopi smrtnosti i niskom petogodišnjem preživljenju pridonosi kasno dijagnosticiranje bolesti i kašnjenje s početkom sistemskog onkološkog liječenja. U Hrvatskoj je petogodišnje preživljenje bolesnika s metastatskim rakom pluća ispod deset posto.
S ciljem da se rak pluća dijagnosticira u što ranijem stadiju bolesti, kada postoji mogućnost kirurškog liječenja, a kako bi se poboljšalo preživljenje i smanjila smrtnost, u Hrvatskoj se od 2020. provodio Nacionalni program za probir i rano otkrivanje raka pluća (NPP).
Kod tisuću osoba utvrđena sumnja na potencijalni karcinom pluća
Za vrijeme trogodišnje provedbe Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka pluća, u Hrvatskoj je snimanje CT uređajem s niskom dozom zračenja prošlo 22.000 osoba, među kojima je kod njih tisuću utvrđena sumnja na potencijalni karcinom pluća.
Daljnjom dijagnostikom potvrđeno je 250 karcinoma, od toga 90 posto karcinoma pluća, a 10 posto drugih sijela. Polovina ih je dijagnosticirana u stadiju operabilnosti, a polovina u stadiju lokalno uznapredovale ili metastatske, odnosno inoperabilne bolesti.
Program probira izglasan je u Saboru za razdoblje od 2020. do 2024. i njime su postavljene smjernice za rano otkrivanje raka pluća u rizičnoj skupini. Screening na rak pluća provodio se u 20-ak radioloških centara, a na pregled su se pozivale osobe od 50. do 75. godine života, pušači ili oni koji su prestali pušiti u posljednjih 15 godina. Pregled im preporučuje obiteljski liječnik, a prema procjeni ide se na daljnju specijalističku obradu.
Naime, kada je u pitanju što ranije otkrivanje raka pluća, velika odgovornost leži na svakom pojedincu (najčešće se radi o pušačima, otprilike 85 do 90 posto karcinoma pluća povezano je s aktivnim ili bivšim pušenjem) te na liječnicima obiteljske medicine koji su u prvom kontaktu s potencijalnim bolesnicima.
Oni moraju dobro poznavati štetne navike svojih pacijenata, u prvome redu pušački staž, kao i obiteljsku predispoziciju za nastanak raka pluća (otprilike u 15 posto slučajeva s rakom pluća pozitivna je obiteljska anamneza).
Svaki pušač bi jednom godišnje trebao snimiti pluća
Iz tog bi razloga sve pojedince sa značajnim pušačkim stažem, a ako još uz to imaju i pozitivnu obiteljsku anamnezu, obiteljski liječnik trebao barem jednom godišnje poslati na RTG snimanje pluća i promisliti treba li ga poslati na CT snimanje.
Dodatnu pozornost morao bi obratiti na pojedince koji, uz značajan pušački staž, imaju i simptome iz respiracijskog trakta (npr. kašalj, bol u prsima, dispneja, iskašljavanje krvi) ili pak simptome koji ukazuju na maligno oboljenje (npr. značajan gubitak težine, vrućica, znojenje). I njih bi trebalo što prije poslati na CT snimanje i dodatnu obradu pulmologu.
Karcinom pluća često nema simptome u ranoj fazi
Naime, rak pluća ranoga stadija potencijalno je izlječiva bolest. Prema podacima Američkog društva za rak, petogodišnje preživljenje raka pluća u tom prvom stadiju iznosi od 68 do 92 posto. Taj prvi stadij znači da je tumor ograničen na pluća te je maksimalne veličine do četiri centimetra.
U drugom stadiju, tumor je već veličine do sedam, ili do pet centimetara ako su ujedno zahvaćeni limfni čvorovi s iste strane prsnog koša gdje je primarni tumor pluća. Ako se tada otkrije, postotak preživjelih u idućih pet godina pada na 53 do 60 posto.
U trećem stadiju zahvaćeni su limfni čvorovi s iste strane pluća, mogu biti zahvaćeni i čvorovi s obje strane prsnog koša te iznad ključne kosti, a tumor može biti bilo koje veličine. Preživljenje tada iznosi 13 do 36 posto.
U četvrtom stadiju preživljava manje od deset posto oboljelih, a bolest je proširena po plućima, tumorske stanice se nalaze u tekućini oko pluća ili srca, ili su prisutne udaljene metastaze u drugim organima (primjerice jetra, kosti, mozak).
Problem je što se u Hrvatskoj većina slučajeva kasno otkriva, u četvrtom stadiju, a tada manje od deset posto oboljelih poživi još pet godina.
Bolesnici s karcinomom pluća nemaju simptome sve dok bolest ne uznapreduje, pa je to glavni razlog zašto je bolest teško otkriti u ranijim stadijima.
U slučaju pozitivnog CT nalaza, liječnik obiteljske medicine šalje pacijenta na daljnju pulmološku obradu u jedan od šest specijaliziranih centara, u KBC Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, KB Dubravu ili Opću bolnicu u Zadru. Tu rade vodeći pulmolozi, klinički i torakalni kirurzi te citolozi koje osobama kod kojih se sumnja na rak pluća mogu pružiti najbolju moguću skrb.
Imunoterapija poboljšala preživljenje
Terapijske opcije u liječenju uznapredovalog raka pluća, neovisno radi li se o sitnostaničnom ili nesitnostaničnom, do prije deset godina bile su jako skromne i svodile su se na kemoterapiju.
U posljednjem desetljeću i u svijetu i u Hrvatskoj dogodili su se veliki iskoraci u liječenju metastatskog i lokalno uznapredovalog raka pluća, u prvom redu nesitnostaničnog i to adenokarcinoma.
Prvo se pojavila ciljana terapija, odnosno tzv. pametni lijekovi za one bolesnike kod kojih je molekularnim testiranjem tumorskog tkiva utvrđena neka aktivacijska mutacija, translokacija ili fuzijski gen. U posljednjih pet godina standard u liječenju nesitnostaničnog raka pluća postala je imunoterapija (inhibitori kontrolnih imunoloških točaka) koja se neovisno o statusu proteina PD-L1 aplicira kod svih bolesnika u prvoj ili drugoj liniji sistemskog liječenja metastatskog nesitnostaničnog raka.
Ova terapija je u zadnjih deset godina značajno produljila vrijeme do progresije bolesti, kao i poboljšala ukupno preživljenje.
No, bez obzira na sve nove metode liječenja, konačni učinak na smrtnost nije velik. Uspije se produljiti preživljenje, dvogodišnje ili petogodišnje, u nekim tumorima desetogodišnje, ali ne uspijeva se znatno povećati stopa izlječenja. Zato je upravo rano otkrivanje nužno jer je tada izlječenje vjerojatno i moguće.
Što je to tumorski biljeg CYFRA21-1 i trebam li ga napraviti?
CYFRA21-1 jedan je u nizu tumorskih biljega (markera) koji se koriste u onkologiji. Radi se zapravo o fragmentu proteina koji se zove citokeratin 19. Citokeratini su inače tvari koje su važni strukturni proteini ljudskih stanica. Kao takvi, citokeratini nisu topivi u serumu /krvi, za razliku od njihovih fragmenata koji jesu, tako da se CYFRA21-1 može mjeriti u krvi.
Ono što je zanimljivo za citokeratin 19 (pa time i njegov fragment CYFRA21-1) jest da iako se nalazi u mnogim tkivima u tijelu, naročito se nakuplja u plućima, a osobito kod aktivne maligne bolesti u plućima. Tada posljedično može porasti i koncentracija biljega CYFRA21-1 u krvi.
Navedeni biljeg u pravilu se ne koristi kao metoda otkrivanja raka pluća, no može biti dobar pokazatelj učinkovitosti liječenja ako vrijednosti tijekom terapije padaju te je u toj mjeri koristan tumorski biljeg koji uz slikovnu dijagnostiku liječniku može dati pouzdanu informaciju o aktivnosti same bolesti.
