Uredba o obnovi prirode koja ima cilj značajno obnoviti ekosustav u Europskoj uniji stupila je na snagu 18. kolovoza te se do 2030. planira obnoviti najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja EU-a, dok se do 2050. očekuje obnova svih ekosustava koji zahtijevaju sanaciju.
“Uredba postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu različitih vrsta ekosustava, uključujući kopnene, morske, slatkovodne i urbane sredine. Ova inicijativa je ključna u borbi protiv klimatskih promjena, smanjenju rizika od prirodnih katastrofa te ispunjavanju međunarodnih obveza Europske unije u zaštiti okoliša i prirode”, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Njome se uvode mjere za obnovu narušenih ekosustava u svim državama članicama EU-a, a poseban naglasak stavljen je na postizanje ciljeva EU-a u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama te na poboljšanje sigurnosti opskrbe hranom. Obuhvaća širok raspon ekosustava, uključujući kopnene, obalne, slatkovodne, šumske, poljoprivredne i urbane, a iz Ministarstva ističu da će pri provedbi mjera obnove do 2030. godine države članice EU-a dati prednost područjima mreže Natura 2000.
Kod staništa za koja se smatra da su u lošem stanju, članice EU-a poduzet će mjere za obnovu najmanje 30 posto staništa do 2030., najmanje 60 posto staništa do 2040. te najmanje 90 posto staništa do 2050. Osim toga, države članice EU-a moraju poduzeti mjere kako bi spriječile pogoršanje stanja na područjima koja su već obnovljena ili koja se nalaze u dobrom stanju.
“Ove mjere ključne su za dugoročno očuvanje bioraznolikosti i održivost prirodnih resursa unutar EU-a”, ističe Ministarstvo.
Posljednjih desetljeća u Europi je došlo do značajnog smanjenja brojnosti i raznolikosti divljih oprašivača, što predstavlja ozbiljan ekološki problem s dalekosežnim posljedicama za bioraznolikost i poljoprivredu, upozorava Ministarstvo te ističe da se uredbom, kako bi se taj trend zaustavio, uvode posebni zahtjevi kojima se države članice EU-a obvezuju poduzeti mjere za zaustavljanje smanjenja populacija oprašivača najkasnije do 2030. godine.
Uredbom utvrđeni i specifični zahtjevi za očuvanje ekosustava
Uredbom se utvrđuju i specifični zahtjevi za očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti u različitim vrstama ekosustava, a članice EU-a obvezne su predložiti i provesti mjere koje će pratiti poboljšanje bioraznolikosti, koristeći odgovarajuće pokazatelje za svaku vrstu ekosustava.
Za poljoprivredne ekosustave, nužno je pratiti dva od tri sljedeća pokazatelja – indeks populacije travnjačkih leptira, udio poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti te zaliha organskog ugljika u mineralnim tlima zemljišta pod usjevima.
Za šumske ekosustave predviđeno je povećanje indeksa čestih vrsta ptica šumskih staništa, uz obvezu primjene šest od sedam dodatnih pokazatelja – stojeće mrtvo drvo, ležeće mrtvo drvo, udio šuma raznodobne strukture, povezanost šuma, zaliha organskog ugljika, udio šuma u kojima prevladavaju zavičajne vrste drveća i raznolikost vrsta drveća.
Za urbane ekosustave države članice EU-a moraju osigurati da do kraja 2030. ne dođe do neto gubitka zelenih površina u urbanim područjima, kao ni do smanjenja prekrivenosti krošnjama stabala. Također, uspostavit će mjere za obnovu isušenih tresetišta, osigurati sadnju najmanje tri milijarde dodatnih stabala na razini EU-a te uklanjanjem umjetnih prepreka u vodotocima kako bi se do 2030. najmanje 25.000 kilometara rijeka pretvorilo u rijeke slobodnog toka.
“Države članice EU-a, pa tako i Republika Hrvatska, moraju izraditi nacionalne planove obnove u roku od dvije godine, definirajući prioritete za obnovu na nacionalnoj razini. Ti planovi trebaju biti izrađeni na participativni način, uključivanjem svih relevantnih dionika, a napredak u njihovoj provedbi će se pratiti te će o njima izvještavati Europska komisija primjenom pokazatelja bioraznolikosti na razini EU”, ističe u priopćenju Ministarstvo.
