Gasite svjetlo noću, ne gledajte u pametni telefon i ne pratite u to doba televizijski program – poruka je studije objavljene proteklog mjeseca u vodećem medicinskom znanstvenom časopisu The Lancet.
Poznato je da svjetlo žarulje ili pametnog telefona noću može poremetiti tjelesni cirkadijalni ritam. No, nova studija pokazuje da izlaganje umjetnom svjetlu nakon ponoći može znatno povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2!
Istraživači sa Sveučilišta Flinders u Adelaideu promatrali su osobnu izloženost svjetlu gotovo 85.000 zdravih ljudi, u dobi od 40 do 69 godina. Oni su nosili uređaje na zapešćima, danju i noću kako bi se pratila izloženost dnevnoj i noćnoj svjetlosti iz raznih izvora – od Sunčeve svjetlosti, lampi i ulične rasvjete do digitalnih ekrana. Istraživači su ih ukupno pratili devet godina i obradili oko 13 milijuna sati podataka sa senzora svjetlosti.
Za dio sudionika istraživanja, koji su kasnije razvili dijabetes tipa 2, studija je otkrila veću vjerojatnost da su bili izloženi noćnom svjetlu između 12.30 i 6 sati ujutro, tijekom razdoblja istraživanja.
Poremećaj fizioloških procesa
Drugim riječima, osobe koje su noću bile izložene jakom umjetnom svjetlu imale su znatno veću vjerojatnost da će razviti dijabetes od onih koje su noću boravile u mraku.
“Umjetno svjetlo u večernjim i noćnim satima može poremetiti fiziološke procese kontrolirane endogenim cirkadijalnim ritmovima, potencijalno dovodeći do štetnih zdravstvenih posljedica. O tome svjedoči suzbijanje lučenja hormona melatonina, kao i veća prevalencija štetnih zdravstvenih posljedica kao što su pretilost, dijabetes tipa 2 i hipertenzija u konstantnim uvjetima svjetlosti noću”, objavili su istraživači u The Lancet Regional Health – Europe.
“Ovo je stvarno fenomenalna studija”, rekla je dr. Courtney Peterson, znanstvenica sa Sveučilišta Alabama u Birminghamskom centru za istraživanje dijabetesa, koja nije bila uključena u studiju. “Ovo je prva studija velikih razmjera koju smo proveli koja proučava uzorke izlaganja ljudi svjetlu i povezuje to s njihovim dugoročnim zdravljem”, izjavila je za portal Medscape.
Izloženost svjetlu noću povećava rizik za dijabetes za 1,5 puta
Otprilike polovina sudionika bila je izložena vrlo slaboj razini svjetla noću, manjoj od jednoga luksa, što odgovara slabijoj svjetlosti od one koju emitira svijeća. Pokazalo se da su oni bili zaštićeni od razvoja dijabetesa, naveo je u priopćenju autor studije Andrew Phillips, izvanredni profesor javnoga zdravstva na australskom Sveučilištu Flinders.
Rizik za pojavu bolesti raste kao odgovor na dozu svjetla – što je bila jača izloženost svjetlu, to je bio viši rizik za razvoj dijabetesa.
Oni koji su bili najizloženiji svjetlu, bili su u prosjeku pod osvjetljenjem od 48 luksa. To se odnosi na oko deset posto sudionika koji su tijekom noći bili izloženi relativno prigušenom svjetlu iznad glave. Imali su jedan i pol puta veću vjerojatnost da će razviti dijabetes od onih koji su bili u mraku. Uočena veza ostala je jaka i nakon što su u obzir uzeti faktori poput socio-ekonomskog statusa, pušenja, prehrane, tjelovježbe i smjenskoga rada.
“Izlaganje svjetlu noću može poremetiti cirkadijalne ritmove, tj. unutarnji 24-satni ciklus organizma, što dovodi do promjena u lučenju inzulina i metabolizmu glukoze”, objasnio je Phillips.
Naš unutarnji sat važan je za sve vrste bioloških procesa pa i za upravljanje šećerom u krvi jer regulira unos hrane, apsorpciju šećera i otpuštanje inzulina, a njegovo je ometanje povezano s inzulinskom rezistencijom, pretečom dijabetesa.
Promjene u lučenju inzulina i metabolizmu glukoze uzrokovane poremećenim cirkadijalnim ritmovima utječu na sposobnost tijela da regulira razinu šećera u krvi, što u konačnici može dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2, zaključci su studije.
Uloga melatonina za prevenciju dijabetesa nije dokazana
Phillips smatra da određenu ulogu igra i melatonin, hormon spavanja, koji među ostalim upravlja glukozom i inzulinskim odgovorom.
“Ako smo stalno izloženi svjetlu noću, to smanjuje razinu melatonina, što dugoročno može dovesti do loših metaboličkih ishoda”, objašnjava Phillips.
Prethodne studije istraživale su suplementaciju melatonina kao pomoć u upravljanju dijabetesom. “Međutim, iako melatonin jasno regulira cirkadijalne ritmove, njegova korisnost kao lijeka za prevenciju dijabetesa do sada nije dokazana”, komentirala je rezultate studije endokrinologinja Susanne Miedlich, profesorica na Sveučilištu Rochester u New Yorku, koja nije bila uključena u studiju.
Autor Phillips poručuje da otkrića upućuju na to da smanjenje izlaganja svjetlu noću i održavanje mračnog okruženja može biti jednostavan i jeftin način za sprječavanje ili odgađanje razvoja dijabetesa.
“Ljudima treba reći da nije zdravo izlagati se noću umjetnom svjetlu, posebno u kontekstu dijabetesa”, rekao je u priopćenju.
Ostale poznate strategije za smanjenje rizika od dijabetesa uključuju striktan način života, u pogledu prehrane i tjelovježbe, kao agoniste GLP-1, vrstu lijekova koja se preporučuje radi smanjivanja razine šećera u krvi i tjelesne težine.
“Vjerojatno će GLP-1 agonist biti učinkovitiji. Ali, ovo je još uvijek prilično velik učinak bez potrebe za kupnjom GLP-1 (koštaju i po 100 eura za jedan mjesec), velikim gubitkom težine ili promjenom načina života”, komentirala je Peterson.
