Radnice u Hrvatskoj su i dalje potplaćene, pri čemu po podacima servisa MojaPlaća imaju prosječno 16 posto nižu plaću od muškaraca, objavio je u četvrtak portal MojPosao povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena.
Prosječna neto plaća muškaraca u protekloj godini iznosila je 1290 eura, dok je plaća žena bila niža, s prosječnih 1079 eura, istaknuli su.
Najizraženiji jaz u plaćama muškaraca i žena je detektiran u sektoru prodaje, 20 posto te administrativnim djelatnostima, 19 posto, dok su najmanje razlike primijećene u tvrtkama koje se bave proizvodnjom, prijenosom i distribucijom energije, nafte, vode i otpada, pet posto, te u umjetnosti, zabavi i sportu, šest posto.
Kada se usporede plaće po istim radnim pozicijama, žene su u prosjeku plaćene oko devet posto manje od muškaraca.
Gledajući po radnoj poziciji, najveća razlika u plaćama po spolu prisutna je kod agenata u prometu nekretninama, gdje su žene u prosjeku plaćene 33 posto manje. Za pozicije menadžera za razvoj poslovanja, rukovoditelja osiguranja kvalitete, voditelja digitalnog marketinga te .NET programera to iznosi po 29 posto.
S druge strane, žene su u prosjeku više plaćene na poslovima kemijskog laboratorijskog tehničara, 17 posto, CSR specijalista i pravnog savjetnika, za po 12 posto, te projektnog planera i poslovnog tajnika, za po sedam posto, izvijestio je portal MojPosao.
Najmanje razlike u plaćama prisutne su među najmlađim ispitanicima i onima s manje od godinu dana iskustva.
“Ovo podržava teoriju da se razlika u plaćama povećava najviše u razdoblju kada žene uzimaju pauzu od karijere radi obitelji, dok njihovi muški kolege nastavljaju napredovati i stjecati iskustvo”, ocjenjuje se.
Najveće razlike u plaćama muškaraca i žena su u dobi od 45 do 54 godine, kada su muškarci plaćeni čak 27 posto više od žena. Iako se ta razlika smanjuje prema kraju karijere, naglasak se stavlja na činjenicu da se s godinama radnog iskustva jaz u plaćama povećava.
“Primjerice, žene s manje od godinu dana iskustva plaćene su oko 11 posto manje od muškaraca, među onima s tri do pet godina staža rodni jaz iznosi 16 posto, dok razlika raste na 18 posto među zaposlenicima s više od šest godina iskustva”, navode s portala MojPosao.
Tako su najveće razlike primijećene u Krapinsko-zagorskoj, Karlovačkoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje muškarci imaju značajno više plaće od žena, dok su najmanje razlike primijećene u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Kod privatnih tvrtki su primijećene veće razlike u plaćama po spolovima u usporedbi s državnim tvrtkama. Na primjer, u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu žene su plaćene 19 posto manje od muškaraca, dok su u domaćim kompanijama te razlike nešto manje i iznose 15 posto. U državnim tvrtkama žene su plaćene 13 posto manje, dok najmanju razliku po spolu bilježi javna i lokalna samouprava, osam posto.
Postoji niz faktora koji doprinose rodnoj nejednakosti u plaćama, pri čemu diskriminacija nije jedini relevantan čimbenik. Na razlike mogu utjecati različite preferencije posla, pri čemu su žene često više zastupljene u sektorima koji su tradicionalno manje plaćeni, kao što su tekstilna industrija, turizam, prodaja i uslužne djelatnosti.
Također, rodnoj razlici u plaćama doprinosi i porodiljni dopust, a zbog još dijelom prisutnih rodnih stereotipa žene se često ne potiču na ozbiljno razmišljanje o karijeri te se suočavaju s očekivanjima koja ih usmjeravaju prema tradicionalnim ulogama.
