Na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije, održanoj u četvrtak, razgovaralo se, među ostalim, o prilivu stranih radnika na tom podruju te sigurnosnoj situaciji o čemu su prisutne izvijestili predstavnici Policijske uprave međimurske Krunoslav Gosarić i Nenad Plevnjak.
O aktualnom broju stranih radnika u Međimurju govorio je Krunoslav Gosarić, istaknuvši da ih je u Međimurskoj županiji trenutačno zaposleno oko 3600 stranih državljana, dok ih je na kraju 2023. godine bilo 2874. U Međimurju su najbrojniji Filipinci, potom Nepalci i Indijci, a najviše ih je zaposleno u metaloprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Iz Policijske uprave međimurske ističu da sigurnosnih problema sa stranima radnicima u Međimurju – nema.
Župan Međimurske županije Matija Posavec naglašava da se iz podataka iščitava vrlo važan detalj.
“Vidljivo je da Međimurje nije isključiva, zatvorena sredina, što nam se ponekad znalo spočitavati. Na našem području nema incidenata poveznih s mržnjom i netolerancijom prema strancima, naprotiv, među prvima smo pokrenuli rješenja za lakšu integraciju. Uz snažniju pomoć i kontrolu s državne razine, lako bi se riješila i pitanja vezana uz kontrolu agencija za posredovanje pri zapošljavanju stranih državljana te problemi vezani uz loše uvjete stanovanja koje dio stranih radnika trpi”, rekao je župan, priopćili su iz županijske uprave.
Zamjenik župana Josip Grivec dodaje da u integraciji stranih radnika, bez obzira na jezičnu barijeru, ulogu igra i civilno društvo te pozvao lokalne udruge da strane državljane pozivaju u svoje redove. Da je integracija dvosmjerni proces te da u tom smislu treba jačati svijest lokalnog stanovništva o potrebi inkluzije stranih državljana naglasio je i pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Međimurske županije Darko Radanović.
U raspravi je istaknuta potreba donošenja i provođenja jasne nacionalne strategije kojom bi se kontrolirale agencije za posredovanje pri zapošljavanju koje angažiraju strane radnike te im nerijetko uzimaju previsoke provizije, a ne osiguravaju im dostojne stambene uvjete. Također je zaključeno da bi nacionalna strategija trebala regulirati osnovna pitanja njihove integracije, poput učenja hrvatskog jezika, kao i pitanje zdravstvene sigurnosti.
Članovima Gospodarskog socijalnog vijeća Međimurske županije aktualne podatke o kretanju na tržištu rada iznio je predstojnik područnog ureda Čakovec Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Nikola Hren.
“I dalje bilježimo blagi porast nezaposlenosti te je trenutačno u evidenciji 2157 nezaposlenih, u odnosu na 43.411 zaposlenih. Nažalost, u 70 posto slučajeva riječ o teško zapošljivim kategorijama ljudi, poput osoba starijih od 55 godina života, osoba s invalidnošću te ljudi iz romske populacije. Čak 80 posto vaučera HZZ-a za osposobljavanje koriste zaposleni u cilju povećanja svojih kompetencija, a najmanji interes je među nezaposlenima, što nije dobar trend”, kaže Nikola Hren te dodaje da Hrvatski zavod za zapošljavanje konstantno provodi niz ostalih poticajnih mjera, a za dva mjeseca, s pučkim učilištima, pokrenut će i nastavu hrvatskog jezika za strane radnike.
Predsjednik Elvis Novak iznio je i izvješće o radu GSV-a u prošloj godini, tijekom koje je održano pet sjednica na kojima se raspravljalo o temama vezanima uz trendove u gospodarstvu Međimurja, kretanju cijena usluga te utjecaju PDV-a, iseljavanju stanovništva i tako dalje.
Član GSV-a Ivan Senčar istaknuo je, pak, da će poslodavci teško pratiti aktualno povećanja plaća u javnom sektoru, ishođeno štrajkovima u izbornoj godini, te da je PDV i dalje barijera povećanju plaća u privatnom sektoru.
