Geopolitička situacija u Europi i svijetu ponovno je otvorila pitanje uvođenja obveznog vojnog roka. To se pitanje provlači i u hrvatskoj javnosti, a aktualiziralo se i nakon svečanosti u Osijeku.
Naime, u petak je u Osijeku 35 vojnika i osam vojnikinja ušlo u sastav Hrvatske vojske. Riječ je o polaznicima 43. i 44. naraštaja čija je obuka započela 2023. i koji su se nakon uspješno završenog dragovoljnog vojnog osposobljavanja prijavili na natječaj Ministarstva obrane za prijem u djelatnu vojnu službu.
Otkako je obveza vojne obuke u Hrvatskoj zamrznuta 2008., godišnje se dragovoljno javljalo i do 1000 ročnika, a posljednjih nekoliko godina zamjetan je pad interesa, donosi HRT.
“U prošloj godini osposobljeno je više od 300 mladića i djevojaka koji su se pridružili Hrvatskoj vojsci nakon toga, godinu dana prije je bilo njih 430 i to je nekakav broj koji inklinira s onim što se dešava u našem širem i bližem okruženju”, rekao je Ivan Jušić, ravnatelj uprave za ljudske potencijale, MORH.
Hrvatske oružane snage imaju Rafale, Black Hawk, Bradleyje, a trebali bi imati i 15.200 vojnika. Trenutačno smo na 90 posto popunjenosti.
“Da bi se popunjavalo na godišnjoj razini, hrvatske Oružane snage trebaju 1100 pripadnika Oružanih snaga, odnosno dragovoljaca koji služe dragovoljno vojni rok i koji se nakon toga odlučuju ostajati u Oružanim snagama”, rekao je ministar obrane Ivan Anušić.
U Hrvatskoj za sada nema najava vraćanja obveznog vojnog roka, ali se razmišlja o edukacijama
“S obzirom na promijenjene sigurnosne okolnosti može se razmišljati o nekim tečajevima koji bi jedan veći broj ljudi senzibilizirali na određene vještine koje više ne mogu steći”, poručio je premijer Plenković.
Predsjednik države i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović smatra da bi to mogao biti i obvezan predmet u školama.
“To je cijela infrastruktura koju smo napustili. To je lako reći, ali vrlo komplicirano vratiti, i treba vidjeti što se s tim postiže, je li to vojni rok kakav je nekad bio u Jugoslaviji ili vojni rok od dva mjeseca”, rekao je predsjednik Milanović.
Dok te obveze još nema, cilj je privući više dragovoljaca, a to će se pokušati učiniti boljim uvjetima, i to opremljenošću, smještajem i materijalnim pravima.
Uz 14 zemalja u kojima se ta obveza provodi, od ove godine obvezu vojnog roka vratila je i Latvija, a sve više o tome govore i druge zemlje poput Njemačke i Srbije, donosi HRT.
