Na spomendan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom, te 105. obljetnicu velike narodne skupštine održane 9. siječnja 1919., izaslanstvo Međimurske županije na čelu sa županom Matijom Posavcem, zamjenik župana Josip Grivec, gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini, te načelnici Općine Nedelišće Nikola Novak, načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek te predstavnici Matice hrvatske Ogranka Čakovec, polaganjem vijenaca odali su počast prosvjetiteljima iz međimurskoga kraja.
Vijenci su položeni ispred rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, a prosvjetitelju je počast odana i na njegovu posljednjem počivalištu na čakovečkom gradskom groblju. Doktora Ivana Novaka danas povijest prepoznaje kao jednu od najzaslužnijih osoba za veliko okupljanje međimurskog naroda 9. siječnja 1919. godine. Međimurski velikan je svojim autoritetom te zahvaljujući poštovanju i povjerenju koje je uživao u narodu zaslužan i za iniciranje pokreta za oslobođenje Međimurja, a time i pomaganje hrvatskim snagama koje su na Badnjak 1918. ušle u Međimurje.
Također, počast je odana polaganjem vijenca i paljenjem svijeća akademiku Vinku Žgancu u Vratišincu, etnomuzikologu svjetskoga glasa, čija znanstvena postignuća su i danas vrelo znanja i nadahnuće novim generacijama znanstvenika. Akademik Žganec, čije ime čuva vratišinečka Osnovna škola i tamošnje Kulturno-umjetničko društvo te dom kulture, najznačajniji je zapisivač narodnih pjesama, koji je dokazao identitet svog naroda kroz njegov materinji jezik zapisan u povijesti popevke i narodnih običaja. Rad akademika Žganca bio je temelj za upis međimurske popoveke u UNESCO-ov popis blaga čovječanstva u naše doba.
U turbulentnim događajima iz 1918. koji su okrunjeni neoborivom odlukom na velikoj skupštini 1919., imao je pisac i svećenik Juraj Lajtman, kojemu je počast odana na njegovu počivalištu u Prelogu. Lajtman je bio gorljivi pobornik hrvatskog preporoda na našem području, te je kao kotoripski župnik svu snagu i znanje usmjerio na prosvjećivanje ljudi. U župi je utemeljio hrvatski pjevački zbor, te intenzivno razvijao svijest o pripadnosti Hrvatskoj među Međimurcima. Značajno je i Lajtmanovo pisano nasljeđe, osobito molitvenik na hrvatskom jeziku za Međimurce i Međimurske nazvan Jezuš, ljubav moja, tiskan 1912. godine. Juraj Lajtman je bio i član Hrvatskog odbora Narodnog vijeća za Međimurje, koje je radilo na priključenju Međimurja matici zemlji.
Godine 2021.Međimurska županija u suradnji s Ogrankom Matice hrvatske u Čakovcu i franjevačkim samostanom otkriva spomen-ploča ocu Kapistranu Geciju na zidu Katoličnog doma u Čakovcu, te je na tom mjestu i danas, na 105. obljetnicu narodne skupštine, odana počast, uz molitvu koju je poveo fra Filip Đurđević.
Kapistran Geci, također član Narodnog vijeća za Međimurje, bio je najistaknutiji vođa pobune Međimuraca protiv mađarske vlasti, a danas se smatra da je najzaslužniji za veliki odaziv naroda skupštini. Povijesti je ostavio vrijedna svjedočanstva i zapise iz toga doba, te je sudjelovao u stvaranju teksta Rezolucije o odcjepljenju.
I ovaj spomen na velikane dokaz je da Međimurje drži do svoje povijesti i kulture i svoga identiteta. S ponosom se čuva sjećanje na ljude koji su poveli narod natrag u krilo domovine. Obilježavanje spomendana nastavljeno je svečanom akademijom posvećenoj danu u kojem je međimurski narod promijenio tijek povijesti.
Više fotografija možete pogledati OVDJE.
*Ovaj sadržaj donosimo u suradnji s Međimurskom županijom
