Mala sportska škola Koprivnica djeluje pri Zajednici sportskih udruga Grada Koprivnice od 1999. godine. Kroz punih 25 godine rada kroz Malu sportsku školu sportsku edukaciju je prošlo oko 31.000 koprivničkih mališana predškolske i školske dobi.
S djecom u raznim programima suradnički rade diplomirani kineziolozi i diplomirane odgajateljice, a programi Male sportske škole verificirani su u nadležnom ministarstvu.
Do sada su objavljena 22 stručna rada na raznim državnim i međunarodnim stručnim konferencijama o radu Male sportske škole. Radovi su obuhvaćali teme: kondicijski trening djece predškolske dobi, bazični trening djece predškolske dobi, obuka neplivača djece predškolske i školske dobi, rana obuka plivanja ‘Bebe-ribe’, organizacija zimovanja za djecu školske dobi, Igre na ledu za djecu predškolske i školske dobi. Za obuku neplivača Mala sportska škola je 2018. dobila državnu nagradu.
Bazični trening za pojedina godišta djece obuhvaća osnovne bazične sportove atletiku i gimnastiku te ‘loptaške’ sportove (nogomet, rukomet, košarku i odbojku). Navedeni sportovi se provode tehnički, ovisno o godištu djece s uključivanjem elementarnih igara i štafeta.
Mini nogomet se provodi s djecom predškolske dobi tehnički ovisno o dobi te za pripremu djece za Olimpijski festival dječjih vrtića grada Koprivnice. U ove skupine su u jednakoj mjeri uključene djevojčice i dječaci. Upravo iz ovog programa je nogometno stasala Anamari Bošnjak, danas juniorska reprezentativka Hrvatske u nogometu.
Ritmička gimnastika je novi program Male sportske škole koji kreće u provođenje od prošle sezone. Program je pokrenut na inicijativu mnogobrojnih upita roditelja sa željom da se u skoroj budućnosti u Koprivnici otvori i klub ritmičke gimnastike. U cijeloj Koprivničko-križevačkoj županiji nema otvorenih klubova iz navedenog sporta, pa djeca moraju putovati u Varaždin ili Zagreb ako se žele baviti ritmičkom gimnastikom. Kroz ovaj predivan dvoranski sport djeca će pojačano raditi na fleksibilnosti, akrobatici, gimnastici, ritmu i pravilnoj posturi.
Pojačani rukomet je također novi program od prošle sezone. U godištu djece od 5 i 6 godina u programu bazičnog treninga u suradnji s Hrvatskim rukometnim savezom i Rukometnim klubom Podravka kroz projekt ‘Vrtko’. U četiri grupe je ukupno obuhvaćeno oko 60 djece. Treninzi su ujedno biti i priprema za Olimpijski festival dječjih vrtića u kojemu se od prošle djeca natječu i u rukometnom poligonu.
Bebe-ribe je program rane obuke neplivača i navikavanja malih beba na milenij vode te socijalizacija sa trenerima, drugim roditeljima i bebama u grupu. To je program koji radimo od početka otvorenja bazena Cerine. Program je na raznim međunarodnim i državnim konferencijama ocijenjen među tri vodeća centra u Republici Hrvatskoj (ostala dva su u Osijeku i Zagrebu), a 2020. je javno predstavljen i na konferenciji EU Health u Briselu.
Igre na vodi je program u kojem djeca predškolske i školske dobi tijekom cijele pedagoške godine prolaze obuku neplivača, usavršavanje plivačkih tehnika, a kod nekih radimo i na kineziterapiji (terapija plivanjem kao preventiva ili ispravljanje spuštenih stopala, lošeg držanja skolioza, kifoza, lordoza i sl.). Tu su uključena i djeca koja se plivanjem žele baviti rekreativno, kroz igru, bez natjecateljskog stresa.
Igre na ledu su sezonska aktivnost u kojoj djeca kroz igru uče klizati. U program su uključena djeca predškolske dobi u suradnji sa svim koprivničkim dječjim vrtićima te djeca školske dobi. Kako je program verificiran od nadležnog Ministarstva, vrtići ga provode kroz svoje kurikulume.
Škola skijanja i snowboarda provodi se već 20 godina pruža priliku djeci da organizirano borave na snijegu. To je ujedno prilika djeci čiji roditelji ne mogu iz raznih razloga obiteljski odlaziti (najčešće iz financijskih razloga) na zimovanje da pruže djeci tu mogućnosti. Djeca su organizirano pet dana u zimskoj školi u prirodi uz pratnju trenera Male sportske škole te licenciranih učitelja skijanja i snowboarda.
Olimpijski festival dječjih vrtića je aktivnost koju provode lokalne sredine (zajednice sportskih udruga) i Hrvatski olimpijski odbor. Mala sportska škola već punih 20 godina redovito priprema djecu za Olimpijski festival u sklopu svojih treninga u grupama, ali naši treneri pomažu i koprivničkim vrtićima u pripremama
– Izuzetno je važno da se djeca od malih nogu bave nekom tjelesnom aktivnošću zbog razvoja motoričkim, funkcionalnih i kognitivnih sposobnosti. Kroz različite motoričkim igre savladavaju osnovne motoričke zadatke. Treneri ih ‘kroz priču’ motiviraju da to što bolje naprave. Kroz odgojne zadaće uče kako se samostalno pripremiti za trening, što od opreme treba ponijeti kako se obuti i obući, zašto je važna hidratacija prije i nakon treninga te što i kada treba jesti na dan treninga i poslije treninga – rekla je Marina Tomac Rojčević, voditeljica Male sportske škole Koprivnica.
U Maloj sportskoj školi djeca uče poštivati sportska pravila ponašanja i socijalizaciju u grupi.
– Također uče poštivanje različitosti, jer u nekim grupama imamo djecu s teškoćama. Kasnije, kada se specijaliziraju za neki sport i odu u sportski klub, zapravo sve ove inicijalne zadatke znaju – objasnila je Tomac Rojčević.
S obzirom na to da je zaposlena kao profesorica tjelesne i zdravstvene kulture u koprivničkoj Gimnaziji ‘Fran Galović’, pitali smo je smatra bi da bi djeca u školskom programu trebala imati više satova ‘tjelesnog’?
– U osnovnoj i srednjoj školi bi trebalo uvesti još jedan sat TZK. Učenici sjede u školi u prosjeku sedam sati, što je zaista jako loše za njihov krvožilni sustav i cirkulaciju općenito. Sat TZK je nekim učenicima jedino vrijeme za kretanje, naročito ako u popodnevnim satima nastavljaju sa zadaćama, gradivom ili nekim drugim aktivnostima koje su vezane uz sjedenje. Tako može ispasti da nam djeca zapravo 12 sati provedu u sljedećem položaju. Još je jedan bitan faktor kod razvoja djece, naročito u srednjim školama. U anketi koju smo proveli, ispada da 80 % djece ne doručkuje. Ponekad su bez hrane također po 12 sati jer zadnji obrok jedu oko 22 sata, a prvi tek pod velikim odmorom oko 10 sati. To obično bude samo pecivo. Istraživanja su pokazala da za rad mozga itekako treba kvalitetna prehrana, naročito u fazi adolescencije. Tako bi u trećem satu TZK srednjoškolci mogli učiti i o prehrani. Zbog složenosti gimnazijskog programa i velikog opsega gradiva, najdraže mi je kad mi moji matematičari (3.d razred) kažu da im na svakoj zamjeni stavim sat TZK. To je jedini sat gdje se mogu opustiti – zaključila je Marina Tomac Rojčević.
Koprivničanka Lana Kovač radi kao trenerica u Plivačkom klubu Cerine, a ima i privatni studio za vježbanje. Objasnila nam je koliko je plivanje općenito važno i korisno kao oblik tjelesne aktivnosti.
– Smatram da je plivanje najčešće prakticiran oblik fizičke aktivnosti jer je dostupno, jednostavno (pod tim podrazumijevam rekreativno plivanje) te jedan od sportova s najmanjom vjerojatnošću ozljeda. Plivanjem razvijate respiratorni i krvožilni sustav te pravilno oblikujete muskulaturu i držanje tijela. U današnje vrijeme znati plivati je dio opće kulture pa mislim da bi ga trebali naučiti svi, od mlađe do starije populacije – ističe Lana Kovač.
Kod nje vježbaju i gospođe starije dobi. Kako izgledaju njihovi treninzi?
– Pilates body tehnikom se bavim već 20 godina i stvarno uživam u tom poslu. Vježbam žene svih generacija, a sa starijom populacijom sam krenula jer sam uvidjela koliko im znači kada dođu u mirovinu da se kreću i ostaju vitalne i pokretne, bez obzira na godine.
A gospođe doista uživaju.
– Treninzi su dva puta tjedno u jutarnjim satima, a vježbamo s 15 različitih rekvizita koje ukomponiram u treninge kondicije, snage ili istezanja. Želim da mi je svaki trening drugačiji i zabavan te da iz dvorane izađu zadovoljne i nasmiješene. Grupe su mi uvijek popunjene, većina žena vježba kod mene već 20 godina i sretne su kada me vide. S druge strane, ja njima pomažem da imaju uspravno držanje i zdravo tijelo – zaključila je Lana Kovač.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikom do zdravlja’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
