Prekomjerna tjelesna težina kod djece u stalnom je porastu te postaje veliki javno-zdravstveni problem. Pretilost je prekomjerno nakupljanje masnih stanica u organizmu, nastaje uslijed neravnoteže unosa i potrošnje kalorija. Potrošnja kalorija ovisi koliko je organizmu potrebno energije kako bi obavio sve vitalne radnje i o tome koliko je organizam fizički aktivan. Višak energije pohranjuje se u masne stanice povećavajući njihov volumen.
– Prekomjerna tjelesna težina i pretilost u dječjoj dobi mogu dovesti do pojave ozbiljnih zdravstvenih stanja u kasnijoj dobi, kao što su kardiovaskularne bolesti, bolesti mišićno-koštanog sustava, šećerna bolest te zloćudni tumori. Osim na tjelesno zdravlje, pretilost kod djece utječe i na psihički razvoj jer su pretila djeca često izložena zadirkivanju i izrugivanju svojih vršnjaka – naglašava mag.med.techn. Lana Kramberger, zdravstvena voditeljica u Dječjem vrtiću Tratičica iz Koprivnice.
Dodaje kako se, prema uzroku, pretilost dijeli na dvije vrste, a to su primarna i sekundarna pretilost. U 97 posto slučajeva pretilost je primarnog oblika do kojeg dolazi zbog prekomjernog nakupljanja masti u organizmu, a uzrokuju ga genetski i socijalni čimbenici. U tri posto slučajeva, pak, pretilost se određuje kao sekundarna, gdje je prekomjerna tjelesna težina simptom neke bolesti ili poremećaja, kao što su manjak hormona rasta, infekcije središnjeg živčanog sustava ili moždani tumori.
Genetski faktori mogu utjecati na brzinu metabolizma, način distribucije masnoće i regulaciju hormona koji utječu na apetit. Istraživanja pokazuju da veći rizik za razvoj pretilosti imaju djeca čiji roditelji imaju povećanu tjelesnu težinu. Ponekad je teško procijeniti je li povećana tjelesna težina kod djece utjecaj genetskog nasljeđa ili je odraz načina života obitelji.
Kako djeca uče po modelu i usvajaju životne navike svojih roditelja, vrlo vjerojatno će usvojiti njihove prehrambene navike. Suvremeni način života donio je i značajne promjene u prehrani, tako se tradicionalni način sve više zamjenjuje brzom prehranom izvan kuće.
Nedostaci takve prehrane su velika zastupljenost masnoća i rafiniranih šećera, a premalo svježeg voća i povrća te žitarica. Zaposleni roditelji, često zbog nedostatka vremena, posežu za brzom hranom, naručivanjem ili pripremom polugotovih proizvoda, zanemarujući kakav utjecaj takva prehrana ima na njihovo dijete ili zdravlje općenito.
– Važno je istaknuti i socio-ekonomski faktor kao prepreku zdrave prehrane. U današnje vrijeme, tržišne cijene svježeg mesa, svježe ribe, voća i povrća iz eko uzgoja su visoke u odnosu na primanja, s toga češće posežemo za namirnicama koje su financijski pristupačnije. Loša prehrana ukomponirana s nedostatkom tjelesne aktivnosti zasigurno će dovesti do pretilosti. Mnogi roditelji ne shvaćaju da je debljina zaista ozbiljna prijetnja po zdravlje njihove djece. Često, kada dijete previše jede i ima povišenu tjelesnu težinu, okolina ga smatra snažnim i zdravim, a nebrojno puta biva pohvaljeno. Svjedoci smo modernog doba u kojem mediji imaju veliku ulogu u svakodnevnom životu, promijenio se način na koji djeca uče, ali i kako provode slobodno vrijeme. Danas većina djece slobodno vrijeme provodi ispred ekrana, bilo računala, televizora ili mobitela, sjedeći ili ležeći i pri tome najčešće konzumirajući slatkiše ili grickalice, dok su dječja igrališta gotovo prazna. Marketing nezdrave, brze hrane je posvuda, snažan i učinkovit, posebno za djecu i tinejdžere koja su najranjivija skupina jer ne razumiju utjecaj na njihov izbor prehrane. Takve promjene u društvu zahtijevaju potrebu za buđenjem svijesti kod roditelja kako bi razvili kritičan stav prema nezdravom načinu života i usmjerili dijete na zdraviju prehranu i na tjelesnu aktivnost – poručuje Lana Kramberger.
Naglašava i kako je prvo kritično razdoblje za razvoj pretilosti kod djece – trudnoća. Stoga je važna edukacija majke o zdravom vođenju trudnoće i pravilnoj prehrani. Tako će usvojiti zdrave navike koje utječu na pojavu pretilosti, a koje će moći prenijeti i na dijete kada se rodi.
Prehrambene navike stvaraju se u predškolskoj dobi, odnosno od prve do pete godine života djeteta. U tom razdoblju utjecaj obiteljskog okruženja jedan je od vodećih čimbenika usvajanja pozitivnih prehrambenih navika i tjelesne aktivnosti. Stečena iskustva u najranijoj dobi, najčešće, ostaju za cijeli život.
– Dječja prehrana treba biti raznovrsna, zastupljena namirnicama iz svih skupina koje će djetetu osigurati potrebnu količinu ugljikohidrata, bjelančevina, vitamina, minerala i masti. Samo tako dijete može dobiti sve potrebne nutrijente za normalan rast i razvoj. Djeca predškolske dobi trebaju imati pet obroka dnevno, poštivajući konzumaciju cjelovitih žitarica, nemasnog mesa, ribe, mlijeka i mliječnih proizvoda, voća i povrća te ulja biljnog porijekla. Dijete već od najranije dobi treba navikavati na običnu vodu. Slatke i gazirane napitke treba izbaciti iz prehrane. Osim što utječu na debljinu, utječu i na pojavu karijesa. Često takvi napitci djecu zasite pa ne mogu unijeti dovoljno nutritivnih tvari putem obroka. Roditelji su uzor djeci od najranijeg djetinjstva, kako djeca oponašaju, roditelj mu je najbolji i najbliži primjer. Primjerice, ako roditelj ne jede voće, teško da će ga i dijete jesti. Dijete ne treba prisiljavati da pojede sve što se nalazi na tanjuru ili da jede ono što doista ne voli. Treba izbjegavati nagrađivanje ili kažnjavanje djeteta putem hrane. Dijete treba uključivati u pripremu obroka kroz dan te ga poticati da sam bira namirnice koje će jesti. Obroke treba učiniti ugodnijima tako da cijela obitelj jede zajedno za stolom, bez distrakcija poput mobitela ili televizije – savjetuje zdravstvena voditeljica.
Prevencija, dakle, prvenstveno počinje u obitelji, a dalje se nadovezuju obrazovne i zdravstvene ustanove. Okruženje u kojem dijete odrasta jest temelj njegova razvoja, ono što nauči bit će mu vodilja kroz cijeli život.
Osim prehrane, za dijete je vrlo važna tjelesna aktivnost od najranije dobi. Tjelesna aktivnost je najprirodniji način trošenja energije i važan regulator tjelesne težine. Poželjno je da roditelji s djecom provode što više vremena na otvorenom, tako će se izbjeći pretjerano provođenje vremena ispred ekrana koji nepovoljno djeluju na djetetov psiho-socijalni i motorički razvoj.
– U Dječjem vrtiću Tratinčica kroz godine primjećujemo porast broja djece s povišenom tjelesnom težinom. Preventivni programi usmjereni su prema svima jednako, neovisno o tome jesu li djeca u rizičnoj skupini za razvoj pretilosti. U vrtiću jelovnik organiziramo u četiri obroka tijekom boravka djeteta u cjelodnevnom programu. Zakonom smo obvezni pratiti smjernice za izradu jelovnika u odnosu na zastupljenost namirnica i zadovoljavanja svih nutritivnih energetskih potreba djece. Usto, veliku važnost pridajemo i boravku djece na otvorenom te tjelesnoj aktivnosti – zaključila je mag.med.techn. Lana Kramberger, zdravstvena voditeljica u Dječjem vrtiću iz Koprivnice.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikom do zdravlja’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
