Europska unija mijenja svoja pravila označavanja količine šećera u medu, voćnim sokovima i marmeladi kako bi podatke o tim namirnicima učinila transparentnijim, a potrošači mogli donositi informirane i zdravije odluke.
Europski parlament proteklog je tjedna u Strasbourgu usvojio svoje stajalište o reviziji tzv. direktive ‘doručka’ s 522 glasova za, 13 protiv i 65 suzdržanih. Tom revizijom će se ažurirati pravila o sastavu, nazivu, označavanju i prezentaciji određenih prehrambenih namirnica s fokusom na med.
Zastupnici EP-a slažu se da se na etiketi mora nalaziti zemlja u kojoj je med ubran. Dodaju da za voćne sokove, džemove, želee, marmelade i zaslađene kesten kaše na prednjoj etiketi mora biti navedena i zemlja podrijetla korištenog voća.
Ako korišteni med ili voće potječe iz više od jedne zemlje, zastupnici žele da zemlje podrijetla budu navedene na etiketi silaznim redoslijedom prema udjelu koji čine u konačnom proizvodu.
Kako bi ograničili prijevare, zastupnici žele uspostaviti i sustav praćenja za lanac opskrbe medom kako bi potrošači pratili podrijetlo proizvoda. Također, žele da EU formira referentni laboratorij za med kako bi poboljšao kontrolu i sustavnim testiranjem otkrio krivotvorenje.
Označavanje sadržaja šećera
Zastupnici predlažu da se oznaka ‘sadrži samo prirodne šećere’ dopusti za voćne sokove. Kako bi se zadovoljila rastuća potražnja za proizvodima s niskim udjelom šećera, preformulirani voćni sokovi mogu biti označeni kao ‘voćni sok sa smanjenim udjelom šećera’.
Nove tehnike koje uklanjaju prirodno prisutne šećere u voćnim sokovima, džemovima, želeima ili mlijeku ne bi smjele dovesti do upotrebe zaslađivača kako bi se kompenzirao učinak smanjenja šećera na okus, teksturu i kvalitetu konačnog proizvoda, kažu zastupnici EP-a.
Dodali su da etikete namirnica sa smanjenim udjelom šećera ne smiju sadržavati tvrdnje o pozitivnim svojstvima, poput dobrobiti za zdravlje.
Hrvatska zastupnica u EP-u Biljana Borzan osvrnula se na reguliranje meda u Hrvatskoj gdje nije rijetkost prodavanje s kućnog praga.
“Sve što plasirate na hrvatsko tržište mora biti u skladu sa zakonima i podliježe inspekcijskom nadzoru čak i dodatnim kontrolama, pa i prodavači koji prodaju svoje proizvode na taj način”, rekla je Borzan.
Hrvatski zastupnik u EP-u Tomislav Sokol napomenuo je da EU već ima pravila o označavanju meda, ‘ali ona nisu dostatna zato što kada uvozite miješani med iz treće države nije precizirano u kojem postotku meda se radi ni iz koje je države’.
“Postoji uvoznički lobij kojem je u cilju da upravo takve stvari budu što manje transparentne kako bi uvozili što više meda iz treće države i prodavali na europskom tržištu za puno veće cijene”, rekao je.
Objasnio je da ako će uvoznici biti primorani reći da je postotak meda iz trećih država, potražnja će značajno biti manja, jer ljudi u Europi, a osobito u Hrvatskoj, žele domaće proizvode koji su garantirane kvalitete.
Dvoje hrvatskih zastupnika su se složili da pravila i regulacije moraju biti što čvršći i transparentniji.
Revizija tržišnih standarda EU za određene ‘doručak’ direktive predložila je Europska komisija 21. travnja 2023. za ažuriranje trenutnih standarda koji su stariji od 20 godina.
Nakon glasanja u Strasbourgu Europski parlament može početi pregovore o reviziji direktive s Vijećem EU-a, odnosno državama članicama, u kojima će dogovoriti konačne izmjene tih EU pravila.
“Nikada nećemo imati savršene odnose na tržištu, ali treba težiti tome i trebamo imati strog inspekcijski nadzor. Ono što je iznimno pozitivno je to da smo promijenili financijski aspekt kazne što bi značilo da se kazne određuju po procijenjenom profitu”, rekla je Borzan te istaknula da je cilj takvih kazni da odvraćaju ljude od takvih djela.
