Srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kada i bilo gdje. Češće se događa starijim i bolesnim osobama, no brojni primjeri pokazuju da su žrtve iznenadne srčane smrti bili mladi ljudi pa čak i sportaši koji prije toga nisu imali zdravstvenih problema. Velika većina, oko 80 posto srčanih zastoja, događa se izvan bolnice stoga je prilično velika mogućnost da će svatko od nas biti svjedok srčanog zastoja. Zato moramo biti spremni pomoći u takvom trenutku bliskoj osobi, prijatelju, susjedu, kolegi ili slučajnom prolazniku.
Poražavajuća statistika
Prema podacima Hrvatskog kardiološkog društva, od iznenadnog zastoja srca godišnje umre oko 9000 ljudi. To je jedna osoba svakoga sata!
Kod prekida rada srca ključni organi ostaju bez opskrbe kisikom, a najosjetljiviji na nedostatak kisika je mozak. Mozak može preživjeti samo nekoliko minuta bez kisika. Otprilike nakon četiri minute nastaju trajne promjene na stanicama mozga, a svake minute nepružanja pomoći izgledi za preživljavanje smanjuju se za 10-ak posto.
Kao i u mnogim europskim zemljama, prosječno vrijeme potrebno hitnoj medicinskoj pomoći da stigne do osobe sa srčanim zastojem u Hrvatskoj iznosi 13 minuta. U urbanim sredinama to je kraće, otprilike 10 minuta od poziva, a u ruralnim sredinama oko 20 minuta. Svake minute šansa za preživljavanje osobe u srčanom zastoju se smanjuje i nakon 10 minuta gotovo nema šanse za preživljavanje. Prema statistici, u našoj zemlji od 10 žrtava srčanog zastoja nažalost preživi samo jedna.
Važne sekunde
Od trenutka kada osoba doživi srčani zastoj izgledi za preživljavanje se smanjuju za 10 do 12 posto svake minute tijekom koje ne provodite oživljavanje. Stoga, ako ne provodite oživljavanje do dolaska hitne medicinske pomoći, male su šanse da će osoba preživjeti.
Što onda učiniti ako osoba izgubi svijest i prestane disati, odnosno doživi srčani zastoj? Kada utvrdite da je došlo do toga, pozovite hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112 te odmah krenite s postupcima oživljavanja. Ako ove jednostavne postupke izvedete brzo i pravilno, osobi ćete povećati šanse za preživljavanje za čak dva do tri puta.
Građani mogu uvelike pomoći u promjeni poražavajuće statistike prema kojoj od 100 osoba koje dožive srčani zastoj preživi njih samo pet do 10. Važno je osvijestiti građane o tim činjenicama i potaknuti ih da svladaju osnovne mjere održavanja života kako bi mogli prepoznati srčani zastoj i pravodobno pružiti pomoć. Neophodna je pravovremena i pravilna reakcija osobe koja je svjedočila srčanom zastoju, a to je pozvati hitnu pomoć i bez odgađanja započeti oživljavanje.
Srčani zastoj se u 60-ak posto slučajeva događa kod kuće i građani su u čak 60 do 80 posto slučajeva svjedocima srčanoga zastoja. Ako odmah započnu s oživljavanjem mogućnost za preživljavanje i potpun neurološki oporavak osobe povećava se za dva do tri puta. Poznavanje postupka reanimacije i osnovnog održavanja života pruža se mogućnost za preživljavanje unesrećenog i kupuje vrijeme do dolaska hitne medicinske pomoći.
No, vrlo mali postotak opće populacije zna kako provesti mjere oživljavanja i osnovnog održavanja života. Stoga obratite pažnju svaki put kada imate prilike naučiti ili ponoviti znanje iz pružanja prve pomoći!
Uređaj AVD
Automatski vanjski defibrilator (AVD) mali je prijenosni uređaj jednostavne primjene, koji se upotrebljava kada dođe do iznenadnog srčanog zastoja. AVD spašava ljudske živote isporukom kontroliranog električnog šoka osobama sa srčanim zastojem. Srce se zbog električnog šoka može ponovno pokrenuti, normalizirati ritam i u tom slučaju je život osobe spašen.
Uređaj AVD je siguran za korištenje, a na internetu možete pronaći mnoštvo informacija o njegovoj upotrebi. Izdvajamo internetsku stranicu kampanje Oživi me na kojoj se nalazi mnoštvo kratkih i jasnih uputa o postupcima oživljavanja osobe koja doživi srčani zastoj i primjeni AVD uređaja. Na njihovom YouTube kanalu je kratki, jasan i vrlo koristan edukativni video o oživljavanju s umjetnim disanjem i korištenjem AVD uređaja. Izdvojite oko tri minute vremena kako bi ponovili znanje.
Današnji AVD uređaji daju korisniku glasovne i tekstualne upute na hrvatskom jeziku, prema najnovijim smjernicama osnovnih postupaka održavanja života. Uređaj analizira ritam i preporučuje ili ne preporučuje defibrilaciju te korisnika vodi kroz cijeli postupak oživljavanja.
Sve u svemu kada je dostupan AVD, a službe hitne medicinske pomoći još nisu stigle, prekinite s pritiscima na prsni koš žrtve i uključite uređaj. Slijedite glasovne i tekstualne upute i postavite samoljepljive elektrode na goli i suhi prsni koš unesrećene osobe. AVD procjenjuje srčani ritam i govori vam treba li isporučiti šok. Ako treba, pobrinite se da za vrijeme isporučivanja šoka nitko ne dodiruje osobu. Ako ne treba isporučiti šok, nastavite s uputama koje daje AVD.
Ako se defibrilator primjeni u prvih tri do pet minuta, vrlo je velika vjerojatnost da će osoba koja je doživjela srčani zastoj preživjeti i uspješno se oporaviti. Uspješna defibrilacija je moguća i kasnije, ali sa svakom sljedećom minutom se gubi sedam do 10 posto vjerojatnosti.
AVD na javnim mjestima
Srčani zastoj se često događa ljudima koji su do tada bili zdravi ili su barem tako izgledali svojoj okolini. Stoga je gotovo nemoguće predvidjeti vrijeme ili mjesto na kojem bi se moglo očekivati da će kod nekoga doći do srčanog zastoja. AVD uređaji se stoga postavljaju na javnim mjestima gdje se okuplja ili prolazi mnogo ljudi.
Na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu objavljena je karta s mrežom AVD uređaja na javnim mjestima u Hrvatskoj.
Na području Koprivničko-križevačke županije AVD uređaji, pak, dostupni su na sljedećim mjestima:
1. Koprivnica, Policijska uprava Koprivničko-križevačka, Trg Eugena Kumičića 18
2. Koprivnica, Gradski bazeni Cerine, Miroslava Krleže 81
3. Koprivnica, Željeznički kolodvor – prometni ured, Kolodvorska 10
4. Križevci, Osnovna škola Ljudevita Modeca – sportska dvorana, Franje Račkog 3
5. Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija, Ulica Antuna Nemčića 5
6. Koprivnica, Dom za starije i nemoćne osobe, Trg Eugena Kumičića 17
7. Molve, Dom kulture, Trg kralja Tomislava 11
U Molve je ljetos stigao novi AVD uređaj, čime je ta općina među prvim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj napravila korak prema višim standardima društvene zajednice kojeg odlikuje visoka stopa sigurnosti i zdravlja svakog pojedinca.
Naučite postupak reanimacije
Još u proljeće 2014. godine Gradsko društvo Crvenog križa Koprivnica pokrenulo je tečajeve osnovnih mjera održavanja života uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora, koje mogu pohađati zainteresirani građani, a obavezni su ga proći predstavnici ustanova i tvrtki u kojima su postavljeni uređaji. Tečajeve provode licencirani liječnici, a sastoje se od teoretskog i praktičnog dijela.
Uz tečajeve, koje provode sukladno potrebi, koprivnički Crveni križ kontinuirano na različitim javno-zdravstvenim akcijama i događanjima u gradu i okolnim općinama promovira znanje iz pružanja prve pomoći, uključujući postupak reanimacije i upotrebu AVD uređaja. Time nastoje podići svijest o srčanom zastoju, kaže ravnateljica GDCK-a Koprivnica Adela Sočev.
– U vježbe pružanja prve pomoći i oživljavanja, koje često organiziramo za zainteresirane građane, prije 10 godina uvrstili smo i upotrebu AVD uređaja. Mnoge takve vježbe proveli smo u suradnji s ogrankom Hrvatskog društva za reanimatologiju te zajednički promovirali oživljavanje srca i podizanje svijesti javnosti o srčanom zastoju. Liječnici, instruktori, medicinsko osoblje i osposobljeni volonteri podučavali su građane o reanimaciji i upotrebi AVD uređaja. Tijekom pandemije koronavirusa takvih je vježbi bilo malo manje, no sada opet često u školama i različitim ustanovama pokazujemo kako se provodi postupak oživljavanja. Odaziv građana na takve akcije je dobar, no željeli bismo da bude još bolji i da uistinu svatko svlada barem osnove toga znanja koje može spasiti život – kaže ravnateljica Sočev.
Liječnici i statistika ističu da ako odmah započne oživljavanje žrtve srčanog udara, mogućnost za njezino preživljavanje i potpun neurološki oporavak drastično se povećava. Stoga ravnateljica koprivničkog Crvenog križa naglašava važnost poznavanja postupaka pružanja prve pomoći i pravovremene reanimacije.
– Kad imate priliku naučiti ili ponoviti znanje pružanja prve pomoći, iskoristite tu mogućnost. Dok su neke edukativne akcije na javnim mjestima, na kojima se građani imaju prilike educirati o provođenju postupaka oživljavanja s i bez AVD uređaja te promiče važnost ranog oživljavanja, nemojte samo proći kraj lutke za vježbu i ljudi u prslucima s Crvenim križem. Probajte izvesti taj postupak jer to znanje nekome može spasiti život – poručuje ravnateljica Sočev.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikom do zdravlja’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
