Nova akcija sadnje biljke kebrač, kritično ugrožene vrste u Hrvatskoj i Europi, održana je u studenome na nekoliko lokacija uz rijeku Dravu u Varaždinskoj županiji.
Akciju pokušaja vraćanja gotovo izumrle vrste, koja je na području Europe rasla od ledenog doba, organizirala je Javna ustanova Priroda Varaždinske županije, a pridružili su im se partneri iz projekta ‘Drava Life’, stručnjaci iz Austrije i Mađarske.
Kebrač (Myricaria germanica) je grmolika biljka koja je nekad bila česta na dravskim sprudovima, dok je danas gotovo u potpunosti nestala te se smatra kritično ugroženom vrstom s visokim rizikom od izumiranja. U Hrvatskoj raste na svega dvije lokacije, od kojih je jedna šljunčara Turnišće u Sračincu u Varaždinskoj županiji.
– Posebnost ovogodišnje akcije jest da je za sadnju korišteno 30 mladih sadnica koje su uzgojene u našoj županiji, u rasadniku Srednje škole Arboretum Opeka u Marčanu. Sadnice su uspjeli uzgojiti iz reznica matičnih biljaka koje su uzete iz prirode na području šljunčare Turnišće. Na to smo iznimno ponosni. Treba istaknuti da smo za sve aktivnosti dobili dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja s obzirom na to da se radi o strogo zaštićenoj vrsti Hrvatske – rekla je ravnateljica JU Priroda Varaždinske županije Sanja Kopjar.
Pojašnjava da je kebrač biljka prilagođena jedinstvenim ekološkim uvjetima staništa koja su, nažalost, ograničena na novostvorene šljunčane i pješčane sprudove rijeka. Pokušaja sadnje, odnosno vraćanja kebrača na prirodna staništa rijeke Drave bilo je i ranije, 2018. i 2019. u okviru projekta ‘Drava Life’ te 2022.
– Zbog širenja radova na eksploataciji šljunka i pijeska, prošle godine je s područja šljunčare Turnišće iskopano 30-ak jedinki ove vrste i premješteno na prirodna staništa uz rijeku Dravu nizvodno od Ormoškog jezera. Tada su s matičnih biljaka uzete i reznice za uzgoj i razmnožavanje ove biljke u kontroliranim uvjetima, kako bi se dobile sadnice i za buduće pokušaje sadnje, odnosno vraćanje kebrača na rijeku Dravu. Nažalost, dosadašnji pokušaji nisu bili uspješni, ponajprije zbog promijenjenih uvjeta staništa i ekstremnih vremenskih pojava. Nadamo se da smo prilikom ovogodišnje sadnje uspjeli pronaći odgovarajuće mikrolokacije na kojima će kebrač uspješno rasti – navodi Sanja Kopjar.
Napominje da je ova akcija pokušaja vraćanja nestalih zavičajnih divljih vrsta u prirodu ujedno doprinos obnovi degradiranih ekosustava, a što od država članica traži i nedavno dogovorena Uredba o obnovi prirode, koju bi uskoro trebali usvojiti Vijeće Europske unije i Europski parlament.
Hoćemo li uspjeti ponovno vratiti kebrač na prirodna staništa rijeke Drave? – To ne znamo, ali moramo pokušavati. Jer ako ne pokušamo, nećemo nikada saznati – zaključila je Sanja Kopjar.
