Svjetska proizvodnja vina spustit će se ove godine na najnižu razinu od 1961. godine zbog slabe berbe na južnoj polutci i u skupini velikih europskih proizvođača, izvijestila je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV).
“Kada se izuzmu sokovi i mošt, proizvodnja bi trebala dosegnuti između 241,7 milijuna i 246,6 milijuna hektolitara, uz srednju procjenu od 244,1 mhl”, procjenjuju u OIV-U.
To bi bilo manje za sedam posto nego lani i najmanje od 1961. kada je proizvedeno 214 milijuna hektolitara, istaknula je organizacija u priopćenju objavljenom u utorak. Hektolitar je ekvivalentan 133 standardne boce vina.
“Negativan scenarij može se pripisati značajnom padu u velikim zemljama proizvođačima vina na obje polutke. Na južnoj su polutci Australija, Argentina, Čile, Južna Afrika i Brazil bilježili pad proizvodnje vina između 10 i 30 posto, a na sjevernoj su polutci loši klimatski uvjeti tijekom vegetacijske sezone prouzročili najveću štetu u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj”, navode.
Talijanska proizvodnja vina trebala bi po njihovim procjenama pasti 12 posto, na 44 milijuna hektolitara, najnižu razinu od loše berbe u 2017. godini.
Italija bi prema toj procjeni trebala izgubiti poziciju najvećeg svjetskog proizvođača vina, koja će nakon devet godina ponovo pripasti Francuskoj, izračunali su u OIV-u.
Španjolska će zadržati poziciju trećeg najvećeg proizvođača vina unatoč suši koja će spustiti proizvodnju na najnižu razinu u 20 godina. U odnosu na 2022. smanjit će se za 14 posto i bit će niža za 19 posto od petogodišnjeg prosjeka, pokazuju njihove procjene.
Zbog oštrog pada u Italiji i Španjolskoj proizvodnja će na razini EU-a u ovoj godini biti manja za sedam posto i kliznuti na 150 milijuna hektolitara.
Proizvodnja u SAD-u, četvrtoj vinarskoj sili u svijetu, trebala bi pak porasti za 12 posto, na 25,2 milijuna hektolitara, zahvaljujući povoljnim temperaturama i obilnim padalinama tijekom zime u Napi i Sonomi koje su nakon višegodišnje suše donijele prijeko potrebnu vlagu.
