Udruga Kopriva, koprivnička inicijativa volontera i aktivista, je nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija čija je koncepcija djelovanja organizirano okupljanje proaktivnih pojedinaca s područja grada i okolice zainteresiranih za rad na pozitivnim promjenama, općem dobru, aktivizmu u zajednici te kreiranju novih inovativnih sadržaja za zainteresirano građanstvo uz međusektorsku, lokalnu i regionalnu suradnju.
Udruga je osnovana 1. svibnja 2012. godine, a registrirana je 21. rujna 2012. Vizija udruge Kopriva je ”biti centralno ‘mjesto’ u gradu Koprivnici za okupljanje i organiziranje proaktivnih pojedinaca zainteresiranih za dobrovoljni rad na pozitivnim promjenama, zajedničkom dobru i kreiranju novih inovativnih sadržaja za zainteresirano građanstvo uz međusektorsku, lokalnu i regionalnu suradnju. Misija udruge je organizirano udruživanje građana s područja grada Koprivnice i bliže okolice u cilju društvenog angažiranja oko rješavanja određenih problema zajednice i stvaranja novih korisnih sadržaja.
Jedan od njenih najvažnijih projekata su ‘Zajednički eko vrtovi’, odnosno društveni urbani vrtovi smješteni u Špoljarskoj ulici u Koprivnici. Eko vrtovi su mjesto urbanog i zajedničkog vrtlarenja na kojima se uzgaja zdrava, eko – organska hrana, a dobrobit imaju svi dionici: od vrtlara i njihovih potreba i interesa, zatim poštivanja zemlje u dugoročnom smislu, ali i biljaka i životinja i to prvenstveno bez agresivnih intervencija poput špricanja, pesticida i herbicida.
Smješteni su u Špoljarskoj ulici u Koprivnici sa 78 parcela veličine 50 metara kvadratnih, a toliko po prilici ima i korisnika. Ali, ako uzmemo u obzir da mnogo ljudi te svoje kvadrate radi s partnerima i članovima obitelji, može se govoriti da vrtlara ima oko 120.
Vrtlari uz korištenje zajedničkih sadržaja i resursa imaju pravo uživati svoje kvadrate po vlastitom ukusu dokle god se drže principa kojima se zajednica vodi, a oni su sažeti u Vrtnom pravilniku koji korisnici prihvaćaju pristupanjem projektu. S druge strane, obaveze korisnika su sudjelovanje u održavanju okoliša i stvaranju novih sadržaja.
– Ideja se nametnula sama po sebi, a mi smo je bili spremni prihvatiti i ostvariti. Naime, tih godina, 2011., 2012. i 2013., koje su bile i prve godine naše organizacije koja se u svojim ciljevima između ostaloga zalagala za ekološka i održiva rješenja usmjerena zdravijem i pravednijem društvu, diljem naše zemlje su nastale inicijative za osnivanje urbanih, odnosno društvenih vrtova. Entuzijastično i sami smo se zapitali ima li za takvo što mjesta i smisla u našem možda nešto manje urbaniziranom području. Prvi odgovor na to pitanje smo dobili po organiziranju edukativnog predavanja o bio-vrtlarstvu i interakciji s prisutnim građanima koji su kao i mi smatrali da je to dobra ideja i bili se spremni uključiti, odnosno priključiti budućem projektu – rekao je Ivan Funtek, predsjednik Udruge Kopriva.
Sama provedba ideje u stvarnost potrajala je određeno vrijeme.
– Imali smo dosta izazova pred nama, ponajprije poradi našeg neiskustva u međusektorskoj suradnji, ali zapravo ne predugo. Uz ponešto truda i, kako bi se reklo, kucanja na vrata, uskoro smo naišli na pozitivan stav lokalne samouprave. Kako se društveni vrtovi rade na javnoj površini, ključno je bilo da u toj suradnji nađemo primjereno zemljište u gradskom vlasništvu i dan danas smo uvjereni da smo pronašli najbolje moguće rješenje – objašnjava Funtek.
Kaže kako je odaziv ljudi od samog početka projekta 2014. godine bio jako dobar, što se nastavilo do današnjih dana.
– Kapacitet lokacije u Špoljarskoj pokazao se kao pogođen za potrebe našega grada, odnosno dostatnim želje za vrtlarenjem naših sugrađana koji za to nemaju uvjete. Pokazalo se da je, iako je lokacija ograničena prostorom, sama zajednica na neki način prirodno fluidna, odnosno svake sezone će netko od vrtlara iz ovih ili onih razloga odustati od obrađivanja svoje parcele, ali istovremeno će novi ljudi iskazati interes za uključivanje u projekt i obrađivanje vlastitih 50 kvadrata.
Naravno, nije uvijek slučaj da odustajanje i uključivanje prati jedno drugo, ali ni lista čekanja nije preduga. Ljudi se vole okušati nečem njima novom poput vrtlarenja ili se istom vratiti nakon stresnog rada ili života u četiri zida, nama je drago da im pružamo tu priliku i puni smo razumijevanja ako ipak ne uspiju posložiti sve obaveze da uz nešto fizičkog rada na svježem zraku imaju recimo i svoje jagode i neko drugo voće i povrće. Tu valja napomenuti da se te najvidljivije promjene ljudi, naših vrtlara, odnosi na njih 10 do 15 %, dok je najveći broj vrtlara ovdje dugi niz godina, a više postotaka njih od samoga početka, gotovo čitavo desetljeće – rekao je Funtek.
U kojoj mjeri ste svojim projektom povećali svijest o potrebi zaštite okoliša?
– Možda smo tu svijest proširili u široj javnosti pukim primjerom dobre prakse, ali smatram da smo više pružili priliku već svjesnim ljudima da osobno imaju prilike živjeti na način koji smatraju ispravnim – kaže Funtek.
Na Zajedničkim eko vrtovima često se održavaju različite akcije i radionice. Tako je i ovogodišnji Svjetski dan zaštite okoliša koprivnički Komunalac 5. lipnja obilježio zajedno s Udrugom Kopriva.
Kako bi korisnicima eko vrtova olakšali proizvodnju domaćeg komposta i proces kompostiranja, Komunalac je uredio postojeće Eko kompostište i dovezao jednu tonu komposta DomKo koji su vrtlari mogli koristiti prilikom sadnje povrtnih kultura kako bi pripremili tlo za sadnju, a biljkama dali potrebne hranjive sastojke.
U sklopu Tjedna održivog razvoja, Medicinski razred koprivničke Srednje škole u pratnji razrednice Marije Gabelice posjetio je u rujnu koprivničke eko vrtove gdje su se upoznali s projektom urbanog vrtlarenja i udrugom Kopriva, ekološkim praksama i održivim rješenjima.
Članovi udruge učenicima su predstavili udrugu Kopriva, održali kraće predavanje o ekologiji i održivosti, predstavili koncept solarnoga kuhala napravljenog od recikliranog satelitskog tanjura, nakon čega su učenici prošetali kroz vrtne parcele te posadili više sadnica bobičastog voća.
I najmlađi građani upoznati su s radom Zajedničkih eko vrtova. U rujnu je vrtove posjetila vrtićka skupina koprivničkog vrtića Tratinčica te su se djeca uz igru i piknik upoznala s vrtovima, voćem i povrćem koje vrtlari uzgajaju, vrtnim alatima i solarnim kuhalom. U sklopu druženja sadnjom cvijeća zajednički je uređen prostor oko dječjeg igrališta.
U listopadu je pak na Zajedničkim eko vrtovima održano predavanje u kojem je nutricionistica Tea Mačković otkrila jednostavne tajne pravilne prehrane, a usput su pripremljeni i ukusni obroci kojima se dokazalo da prehrana može biti zdrava i fina.
Na kraju razgovora predsjednik Udruge Kopriva kazao je nešto i o planovima za budućnost.
– Uz volonterski zahtjevno organiziranje i fizički ponekad i naporno održavanje projekta, u budućnosti vidimo priliku i za profesionalniji angažman voditelja, odnosno ostvarivanje još više ideja i aktivnosti kroz neke buduće primjerene javne natječaje na nacionalnoj ili europskoj razini kako bismo ostvarili i veći potencijal ovog projekta. Prvenstveno u stvaranju svojevrsnog lokalnog ili čak regionalnog centra znanja u sferi ekologije i održivosti, za bolju budućnost cjelokupnog društva kroz ovaj primjer naše početne misli vodilje stvaranja zdrave zajednice – zaključio je predsjednik Udruge Kopriva Ivan Funtek.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikaj za zaštitu okoliša’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
