Procjenjuje se da u Hrvatskoj palijativnu skrb treba između 26.000 i 46.000 osoba, a samo u Zagrebu između 4800 i 8500 oboljelih, pa volonteri koji se bave skrbi o umirućim bolesnicima ističu upravo važnost volontiranja u uspostavi kvalitetnog sustava palijativne skrbi.
Palijativna skrb poboljšava kvalitetu života pacijenata i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, a ta se skrb ne bavi isključivo tjelesnim simptomima, već uzima u obzir emocionalne, socijalne i duhovne potrebe.
Stoga je moto ovogodišnjeg Svjetskog dan hospicija i palijativne skrbi, koji se obilježava drugu subotu u listopadu, ‘Suosjećajne zajednice – zajedno za palijativnu skrb’.
Udruga La Verna i Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo i branitelje obilježila ga je u subotu, od 10 do 14 sati na Cvjetnom trgu.
“Suosjećanje je važno svim ljudima, svaki dan, a posebno onima koji su jako teško bolesni i suočeni sa smrću, kao i članovima njihovih obitelji te osobama u žalovanju”, kaže koordinatorica Olivera Kapetanović. Volonteri prepoznaju patnju teško bolesnih i njihovih bližnjih te reagiraju na nju nudeći svoju prisutnost, pažnju, vrijeme i podršku te im tako nastoje olakšati i pridonijeti kvaliteti života.
Stvaranje i razvoj kvalitetne palijativne skrbi izazov je za našu zajednicu, te je za razvoj cjelovite palijativne skrbi, nužno uložiti više napora i financijskih sredstava državne i lokalnih vlasti.
Važno je zajedništvo profesionalaca – liječnika, medicinskih sestara, psihologa, socijalnih radnika i drugih, zatim sustava zdravstva i sustava socijalne skrbi, kao i volontera te bolesnika i obitelji, ističe predsjednica udruge Blaženka Eror Matić.
“Zajedništvo je važno i u načinu financiranja u palijativnoj skrbi jer sve usluge korisnik treba dobiti besplatno kako bi ona bila dostupna svima, bez obzira na materijalno stanje”, ističe Eror Marić.
Navela je primjer Engleske, kolijevke palijativne skrbi, gdje razvijenu mrežu hospicija gotovo da ima svaki kvart, a mobilni timovi prate bolesnika dok je kod svoje kuće. Ta se mreža financira dijelom iz sustava zdravstvene skrbi, a dijelom iz donacija građana i tvrtki. Slično je, kaže, i s austrijskim sustavom.
“Kod nas treba razvijati sustav kao dobar temelj, a uz to i senzibiliziranost cijele zajednice za palijativnu skrb, na naviku doniranja i volontiranja, jer samo tako sustav palijativne skrbi može biti učinkovit i održiv”, smatraju u udruzi La Verna.
