Europska komisija je u prosincu 2019. godine predstavila europski zeleni plan kojim se obvezuje na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. U ožujku 2020. Komisija je predložila Europski zakon o klimi kako bi se cilj klimatske neutralnosti do 2050. uvrstio u obvezujuće zakonodavstvo.
Cilj je da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent, a prijedlozima se želi prilagoditi sve sektore gospodarstva EU-a kako bi se moglo odgovoriti na taj izazov. Navodi se kako su klimatske promjene ”najveći izazov našeg doba, koji nam ujedno pruža priliku da osmislimo nov gospodarski model”.
Europski zeleni plan pruža smjernice za zelenu preobrazbu. Naime, svih 27 država članica EU-a obvezalo se dati svoj doprinos preobrazbi Europe u prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Kako bi se to postiglo, članice su se obvezale da će do 2030. smanjiti emisije za barem 55 % u odnosu na razine iz 1990.
”Time će se stvoriti nove prilike za inovacije, ulaganja i nova radna mjesta. Osim toga, smanjit će se emisije, otvorit će se radna mjesta i ostvariti gospodarski rast, rješavat će se pitanje energetskog siromaštva, smanjit će se ovisnost o vanjskim izvorima energije, poboljšat će se zdravlje i dobrobit građana. Uz to, stvorit će se prilike za svakoga, ranjivim građanima pružat će se potpora suzbijanjem nejednakosti i energetskog siromaštva te će se jačati konkurentnost europskih poduzeća”, navodi Europska komisija.
Održiv promet za svakoga
U okviru prelaska na zeleniju mobilnost omogućit će se čist, pristupačan i povoljan prijevoz čak i u najudaljenijim krajevima. Europska komisija predlaže ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija CO2 iz novih automobila i kombija. Smanjenje emisija iz automobila je do 2030. predloženo za 55 %, a smanjenje emisija iz kombija do 2030. za 50 %. Nulta emisija iz novih vozila predviđena je do 2035. godine.
Komisija potiče i jačanje tržišta za vozila s nultim i niskim emisijama. Konkretno, nastoji građanima osigurati potrebnu infrastrukturu za punjenje tih vozila za kraće i duže vožnje. Uz to, cestovni promet bit će od 2026. uključen u sustav trgovanja emisijama, čime će se odrediti cijena onečišćenja i potaknuti korištenje čišćih goriva i ulaganja u čiste tehnologije.
Komisija predlaže da se cijene ugljika određuju i za sektor zrakoplovstva, koji je dosad bio izuzet. Predlaže i promicanje održivih zrakoplovnih goriva, pri čemu bi svi zrakoplovi koji polijeću iz zračnih luka u EU-u morali primati održiva mješovita goriva.
Kako bi se osigurao pravedan doprinos pomorskog sektora nastojanjima da se gospodarstvo dekarbonizira, Komisija predlaže da se određivanje cijena ugljika proširi i na taj sektor. Osim toga, Komisija će odrediti ciljeve i za veće luke koje će opskrbljivati brodove električnom energijom s kopna i tako smanjiti korištenje goriva koja onečišćuju i smanjuju lokalnu kvalitetu zraka.
Predvodnici treće industrijske revolucije
Zahvaljujući zelenoj tranziciji stvorit će se tržišta za čiste tehnologije i proizvode, što je odlična prilika za europsku industriju. Komisija tvrdi kako će novi prijedlozi utjecati na cijele lance vrijednosti u sektorima kao što su promet, energetika, građevinarstvo i inovacije, čime će se doprinijeti otvaranju održivih, lokalnih i dobro plaćenih radnih mjesta u cijeloj Europi.
Do 2030. godine moglo bi se obnoviti 35 milijuna zgrada, a 160.000 novih zelenih radnih mjesta moglo bi se otvoriti u građevinskom sektoru. Očekuje se da će se zahvaljujući elektrifikaciji gospodarstva i većem korištenju energije iz obnovljivih izvora povećati stopa zaposlenosti u tim sektorima. Povećanje energetske učinkovitosti zgrada dovest će i do otvaranja novih radnih mjesta u građevinarstvu i veće potražnje za lokalnim radnicima, tvrde u Europskoj komisiji.
”Kako bismo zadržali svoju klimatsku ambiciju, moramo osigurati da nastojanja naše industrije da smanji emisije ne potkopava nelojalna konkurencija iz inozemstva. Stoga Komisija predlaže mehanizam kojim bi se osiguralo da poduzeća koja uvoze u EU, čak i kad su iz zemalja s manje strogim klimatskim pravilima, moraju plaćati cijenu ugljika”, navodi se u dokumentima Europske komisije.
Čišći energetski sustav
Za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. potreban je veći udio energije iz obnovljivih izvora i veća energetska učinkovitost.
Komisija predlaže da se obvezujući cilj udjela energije iz obnovljivih izvora u kombinaciji izvora energije u EU-u poveća na 40 %. Prijedlozima se promiče upotreba obnovljivih goriva kao što je vodik u industriji i prometu te se uvode dodatni ciljevi.
Osim toga, smanjenje potrošnje energije neophodno je za smanjenje emisija i troškova energije za potrošače i industriju. Komisija predlaže da se ciljevi uštede energije na razini EU-a povećaju i postanu obvezujući kako bi se ukupna potrošnja primarne energije i krajnja potrošnja energije do 2030. smanjile za 36 do 39 %.
Dakako, zelenu tranziciju treba poduprijeti i porezni sustav za energente davanjem odgovarajućih poticaja. Stoga Komisija predlaže usklađivanje minimalnih poreznih stopa za grijanje i promet s klimatskim ciljevima, uz istodobno ublažavanje socijalnog učinka i pružanje potpore ranjivim građanima.
Obnova zgrada za zeleniji način života
”Obnovom domova i zgrada uštedjet ćemo energiju, zaštititi se od ekstremne vrućine ili hladnoće i suzbiti energetsko siromaštvo”, objašnjavaju iz Europske komisije.
Iz novog socijalnog fonda za klimatsku politiku pružat će se potpora građanima EU-a koji su najviše pogođeni ili im prijeti energetsko siromaštvo, ili pak siromaštvo u pogledu mobilnosti. Taj će fond pomoći u smanjenju troškova za one koji su najizloženiji promjenama kako bi se osiguralo da tranzicija bude pravedna i da nitko ne bude zapostavljen.
Osigurat će se ukupno 72,2 milijarde eura tijekom sedam godina za obnovu zgrada, pristup mobilnosti s nultim i niskim emisijama, pa čak i za potporu dohotku.
Osim domova, moraju se obnoviti i javne zgrade kako bi se više koristila energija iz obnovljivih izvora i kako bi bile energetski učinkovitije.
Stoga Komisija predlaže uvođenje obveze za države članice da svake godine obnove barem 3 % ukupne površine svih javnih zgrada, određivanje referentne vrijednosti od 49 % energije iz obnovljivih izvora u zgradama do 2030. godine, te uvođenje obveze za države članice da svake godine do 2030. povećavaju uporabu energije iz obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju za +1,1 postotni bod.
Djelovanje u skladu s prirodom za zaštitu planeta i zdravlja
Priroda je važan saveznik u borbi protiv klimatskih promjena. Obnova prirode i omogućavanje ponovnog procvata bioraznolikosti brzo je i jeftino rješenje za apsorpciju i skladištenje ugljika. Komisija stoga predlaže obnovu europskih šuma, tala, močvarnih zemljišta i tresetišta. Time će se povećati apsorpcija ugljikova dioksida i otpornost okoliša na klimatske promjene.
Kružnim i održivim upravljanjem tim resursima poboljšat će se uvjeti za život, održavat će se zdravlje okoliša, omogućit će se otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, a pružat će se i održivi izvori energije.
Upotreba bioenergije doprinosi postupnom prestanku upotrebe fosilnih goriva i dekarbonizaciji gospodarstva EU-a, ali mora biti održiva. Komisija predlaže stroge nove kriterije za izbjegavanje neodržive sječe šuma i zaštitu područja velike vrijednosti u pogledu bioraznolikosti.
Intenzivnije globalno djelovanje u području klime
”Globalnu prijetnju klimatskih promjena možemo ukloniti samo u suradnji s međunarodnim partnerima. Pozitivan je primjer europski zeleni plan, koji je potaknuo glavne međunarodne partnere da odrede rok do kojeg će postati klimatski neutralni. Ulaganjem u tehnologije za energiju iz obnovljivih izvora razvijamo stručno znanje i proizvode od kojih će koristi imati i ostatak svijeta”, navodi se u dokumentu Europske komisije.
Ističe se kako će se u okviru prelaska na zeleni promet osnovati vodeća svjetska poduzeća koja će biti na usluzi sve većem globalnom tržištu. U suradnji s međunarodnim partnerima planira se smanjiti emisije u pomorskom i zračnom prometu u cijelom svijetu.
Osigurano je 30 % sredstava iz EU-ova Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju namijenjeno je potpori klimatskim ciljevima. Godine 2030. EU bi trebao smanjiti emisije za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. godine, dok bi 2050. godine Europska unija trebala postati klimatski neutralna.
*Ovaj članak donosimo u sklopu projekta ‘Klikaj za zaštitu okoliša’ koji je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
