Svakoga dana iz Banovine, Slavonije i Zagreba pristižu informacije o nedostatku kvalificiranih radnika potrebnih za obnovu od potresa, ali i sanaciju šteta od nedavnih oluja.
Isto potvrđuju i rezultati resornog istraživanja u okviru EU sufinanciranog projekta “CRO skills RELOAD”, kojeg provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima – Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske, a koji manjak procjenjuje na visokih 24.500 radnika strukovnih zanimanja potrebnih za energetsku obnovu zgrada u 2024. godini.
Ipak, broj obrta u građevini je za 10 posto ili za 901 obrt veći u odnosu na lipanj prošle godine. Ukupno je riječ o 9641 obrtu koji zapošljavaju 13.563 radnika, a unazad pet godina zabilježen je rast obrta u građevinarstvu za 48 posto.
Najveći broj takvih obrta, njih 1248, nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja bilježi i najveći brojčani rast u odnosu na prošlu godinu, odnosno 150 obrta više ili 13,7 posto više.
Slijede je Istarska županija s 1.151 građevinarskim obrtom i rastom u posljednjih godinu dana za gotovo 10 posto i 102 obrta više te Primorsko-goranska s ukupno 989 obrta u građevinarstvu i rastom od osam posto i 72 obrta više, istaknuli su iz Hrvatske obrtničke komore.
Grad Zagreb i Zagrebačka županija zajedno imaju 1563 aktivna obrta u sektoru građevinarstva, unazad godinu dana postignut je rast od 12,8 posto te 177 obrta više, a ujesen će Obrtnička komora Zagreb pokrenuti projekte stručnog usavršavanja i ažuriranja baze podataka za navedeni sektor.
Ukupno je u protekle tri godine položeno 375 ispita o stručnoj osposobljenosti u zanimanjima iz sektora graditeljstva, pri čemu je svake godine najviše keramičara, u trogodišnjem periodu ukupno njih 300. U istom razdoblju položena su 144 majstorska ispita u zanimanjima iz sektora graditeljstva, pri čemu je najviše soboslikara/ličilaca (56) i zidara (44), a najmanje krovopokrivača (5).
– Unatoč rastu obrta u građevinarstvu od 10 posto i svih obrta ukupno od čak osam posto, majstora nema dovoljno uslijed velike potražnje na tržištu i potrebe za obnovom i sanacijom šteta na nekoliko lokacija u Hrvatskoj. Kao što naglašavam stalno – majstori nikad nisu bili traženiji, plaćeniji i cjenjeniji. Svijest o tome u javnosti je sve snažnija, najvažnije kod roditelja i mladih, pa tako raste i interes za strukovnim zanimanjima. Primjerice, u 2022./2023. školskoj godini je zabilježen porast upisa u zanimanja zidar i fasader, uz kontinuirano visok interes za instalatera grijanja i klimatizacije te kućnih instalacija, vodoinstalatera i elektroinstalatera. Pozivam mlade da se odluče za strukovna zanimanja – uspjeh, ali i poslovna i privatna sreća je tada gotovo potpuno u vašim vještim rukama – naglasio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.
