Prosječna godišnja temperatura na globalnoj razini će najvjerojatnije tijekom narednih pet godina prvi puta narasti preko 1,5 stupnjeva Celzija više u odnosu na predindustrijske razine, priopćila je u srijedu Svjetska meteorološka organizacija (WMO).
Prošle godine je WMO prognozirao da ima nešto manje od 50 posto šansi da će se to povećanje temperature uskoro dogoditi, a sada je ta vjerojatnost narasla na 66 posto.
Ograničenje globalnog zatopljenja na najviše 1,5 stupnjeva Celzija više u odnosu na predindustrijsko razdoblje dogovoreno je na pariškoj konferenciji o klimi 2015.
WMO, sa sjedištem u Ženevi, ne smatra da će globalno zatopljenje u idućih nekoliko godina stalno rasti iznad te vrijednosti, ali poziva na uzbunu i upozorava da ćemo brojku od 1,5 stupnjeva Celzija premašivati privremeno, s većom učestalošću.
Prosječna globalna temperatura u 2022. bila je za 1,15 stupnjeva Celzija više od prosjeka izmjerenog od 1850. do 1900.
Najtoplije zabilježeno ljeto do sada je bilo 2016. i podudaralo se s jakim El Ninom, a UN-ova agencija predviđa da će jedna od narednih pet godina oboriti rekord te najtoplije godine.
Naime, Svjetska meteorološka organizacija je nedavno najavila povratak vremenskog fenomena El Nina u drugoj polovici godine što bi moglo pridonijeti rastu temperature na globalnoj razini.
“To će imati nesagledive posljedice po zdravlje, sigurnost hrane, upravljanje vodama i okoliš”, rekao je danas glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas.
Za vrijeme trajanja El Nina, vjetrovi koji pušu prema zapadu, uzduž ekvatora, usporavaju i topla površinska voda Pacifika se vraća natrag na istok, gušeći hladnije vode i stvarajući toplije temperature površine oceana.
Nakon tri godine vremenskog sustava La Nine na Tihom oceanu, koji često neznatno snižava temperature na globalnoj razini, postoji 60 posto šanse da će u razdoblju svibnja i lipnja doći do promjene i da će se ponovo vratiti El Nino, njezin topliji pandan.
Ta šansa raste na 70 do 80 posto u razdoblju od srpnja do rujna, navodi WMO.
U godinama La Nine, vjetrovi od istoka do zapada Pacifika su jači, gurajući tople površinske vode na zapad i povlačeći dublju, hladniju vodu na istoku i stoga La Nina ima učinak hlađenja.
Ti su vremenski fenomeni prirodna pojava, a izmjenjuju se svakih nekoliko godina.
Neki znanstvenici tvrde da će, ako se ne poduzmu preventivne mjere, do kraja stoljeća globalna temperatura porasti za četiri stupnja Celzija iznad predindustrijskog razdoblja.
Kako bi izbjegli drastičan porast razina mora i smrtonosne suše, temperatura nikako ne bi smjela prijeći dva stupnja Celzija, ili manje, u odnosu na predindustrijske razine.
