U sklopu renomiranog festivala 32. svečanosti Pasionske baštine u ponedjeljak je održan koncert korizmenih napjeva iz zbirke Crkvena lira. Koncert je ugostila akademska crkva sv. Martina u zagrebačkoj Vlaškoj u organizaciji predsjednice festivala mo. Eve Kirchmayer Bilić, dugogodišnjeg rektora crkve preč. dr. sc. Đure Zalara te instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Mnogobrojnoj publici predstavljeni su fragmenti korizmenih napjeva iz bogate riznice hrvatskog skladatelja, svećenika i redovnika o. Fortunata Pintarića.
Pintarić je rođen u Čakovcu 1798. godine, a umro je 25. veljače 1867. godine u Koprivnici gdje je proveo najveći dio svoga života. U Hrvatskoj uživa glas izvrsnog orguljaša i crkvenog skladatelja, koji je uglazbio više od 500 crkvenih popijevaka, a stekao je besmrtne zasluge za crkvenu glazbu u Hrvatskoj. Veliki obol očuvanju ovih popijevki dao je mo. Miho Demović čijom je zaslugom i tiskana zbirka Crkvena lira.
“Ovaj opsežni zbornik hrvatskih crkvenih popjevaka kojeg je 1860. godine sastavio ilirski glazbenik, međimurski franjevac Fortunat Pintarić (1798.-1867.), davši mu ime “Crkvena lira” zbog nedostatka novčanih sredstava nije nikada bio objavljen, iako je bio pripremljen za tisak. Dapače, u znanstvenoj se literaturi držalo da su ga nakon smrti autora uništili klerici zagrebačkog franjevačkog samostana, upotrijebivši ga kao toaletni papir od kojih je etnomuzikolog Franjo Kuhač uspio oteti od uništenja samo nekoliko listova kad je nekom zgodom boravio u samostanu i navratio u samostanski zahod”, ističe mo. Demović.
Autoru je pošlo za rukom otkriti tri potpuno i jedan fragmentarno očuvan rukopis od deset sveščića izvornog rukopisa, koje je usporedio s dva sveščića koji se čuvaju u ostavštini Franje Kuhača u Sveučilišnoj i nacionalnoj knjižnici te fragmentarno sačuvanim sveščićem iz arhiva Cecilijanskog društva u Zagrebu, za koje se znalo da postoje, i ustanoviti da se radi o jedinstvenom rukopisu Crkvene lire na temelju čega je dokazao da izvornik Crkvene lire nije bio uništen, već samo zagubljen.
Na koncertu su nastupili mladi glazbenici Gabrijela Deglin – sopran, Amalija Čehulić – naratorica i Ivon Fabijanec – orgulje.
Gabrijela Deglin, mag. mus., pjevanje počinje učiti 2007. godine u Glazbenoj školi u Varaždinu gdje je maturirala 2013. godine. Studij pjevanja nastavlja na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Članica je ansambla HNK Ivan pl. Zajc u Rijeci gdje nastupa kao Pamina i Papagena u Mozartovoj Čarobnoj fruli te kao Francoise u opereti Moć ljubavi, Gjure Eisehutha, zajedno sa Zagrebačkom filharmonijom. Debitirala je u HNK Splitu kao Venzila u baletnoj operi Atlantida Mirka Krstičevića 2018. godine. Na Splitskom ljetu iste godine nastupa kao Anna u Verdijevom Nabuccu. Osvojila je brojne nagrade na međunarodnim i domaćim natjecanjima. Plasirala se na prestižno natjecanje Hans Gabor Belvedere i Neue Stimmen 2021. godine. Usavršavala se na seminarima kod mnogih uglednih solo pjevača (Radmila Bakočević, Biserka Cvejić, Maida Hundeling, Krešimir Stražanac…).
Amalija Čehulić, bacc. hist., srednjoškolsko glazbeno obrazovanje završila je maturiravši solo pjevanje u Umjetničkoj školi Franje Lučića u Velikoj Gorici u klasi profesorice Adrijane Pintar Madić. Nekoliko puta sudjelovala je na međunarodnom pjevačkom natjecanju Lav Mirski te na natjecanju HDGPP, gdje je osvojila II. nagrade. Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu završava diplomski studij povijesti, smjer stari i srednji vijek. Trenutačno studira na institutu za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Također je orguljašica i voditeljica zbora u župi Kravarsko.
Ivon Fabijanec, mag. theol., bacc. mus., srednjoškolsko obrazovanje završava pri varaždinskoj Glazbenoj školi gdje je maturirao teoriju i orgulje nakon čega upisuje studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Za vrijeme studija teologije aktivno je sudjelovao u glazbenom životu zagrebačke Prvostolnice kao zamjenski orguljaš te crkve svetog Martina u Vlaškoj. Sudjelovao je u pripremanju nosača zvuka zagrebačkih bogoslova “U tebe se uzdam, Gospodine” kao voditelj i orguljaš Okteta zagrebačkih bogoslova. Nakon završenog studija teologije, glazbeno obrazovanje nastavlja na institutu za crkvenu glazbu, smjer crkvena glazba – gregorijanika, te na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, smjer glazbena pedagogija. Aktivno djeluje kao orguljaš i zborovođa u svetištu Majke Božje Močilske u Koprivnici te Župi Presvetog Trojstva u Legradu. Tajnik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika. Član je nadzornog odbora festivala Pasionska baština.
Mnogobrojna publika koja je unatoč vremenskim neprilikama ispunila crkvu dokaz je potrebe za revnijim oživotvorenjem zaboravljene glazbene baštine Crkve u Hrvata.
Tekst: HDCG