Cijene hrane i pića na policama trgovina u prosincu 2022. godine u odnosu na prosinac 2021. u Hrvatskoj su porasle 19,7 posto, a podaci Europske asocijacije prehrambene industrije i Eurostata pokazuju da za to nije bilo razloga jer su proizvođačke cijene rasle 16,4 posto, što bi značilo da su za oko 20 posto poskupljenja ‘odgovorni’ trgovci, piše Jutarnji list.
Iako su proizvođačke cijene na razini Unije pod utjecajem rasta ulaznih inputa (troškovi energije, transporta, papira, ambalaže, radne snage i ostalih faktora) u istom mjesecu rasle 20,1 posto, rast cijena hrane i pića u trgovinama ostao je ispod tog iznosa, na 18,2 posto, a statistika pokazuje da su brojne druge europske države rast cijena hrane i pića uspjele održati ispod rasta proizvođačkih cijena.
Poput, primjerice, Belgije u kojoj su proizvođačke cijene rasle 25.6 posto, a potrošačke 15.7 posto, Francuske koja je, unatoč rastu cijena proizvođača od 19.7 posto, rast konačnih cijena obuzdala na 13.1 posto, Njemačke u kojoj su te dvije stavke otprilike na istoj razini ili Italije u kojoj su proizvođačke cijene rasle 16.7 posto, ali cijene u trgovinama 13.3 posto.
Hrvatska nije iznimka, ali je peta najgora u EU po rastu potrošačkih cijena većem od proizvođačkih.
Eurostatova statistika očito pokazuje ono što trgovci ne žele priznati, a to je da ne samo da nema razloga za tolika poskupljenja već postoji prostor unutar kojeg bi cijene na policama zapravo trebale pasti, komentirao je za Jutarnji list predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
“Europska statistika pokazuje da postoje zemlje koje su uspjele obuzdati rast potrošačkih cijena, zadržati ih ispod rasta proizvođačkih, što znači da su imale dobru fiskalnu politiku koja je kod nas izostala. Kod nas s trgovcima pregovaraju Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo poljoprivrede, no inspekcije očito nemaju utjecaj na finalne cijene. Smatram da bi se ovdje trebalo uključiti Ministarstvo financija s dodatnim fiskalnim mjerama”, rekao je Jakopović.
