Kronična bol, poput artritisa, raka, ili bolova u leđima, koja traje dulje od tri mjeseca, povećava rizik od kognitivnog pada i demencije, pokazalo je novo istraživanje čije rezultate je prenio CNN.
Hipokampus, moždana struktura koja je uvelike povezana s učenjem i pamćenjem, ostario je oko godinu dana kod 60-godišnjaka koji su imali jedno mjesto kronične boli u usporedbi s ljudima koji nisu imali bolove.
Kad se bol osjetila na dva mjesta u tijelu, hipokampus se smanjio još više – što je jednako nešto više od dvije godine starenja, prema procjenama u studiji objavljenoj ovaj tjedan u stručnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences ili PNAS.
“Drugim riječima, hipokampus (volumen sive tvari) u 60-godišnjaka s (kroničnom boli) na dva mjesta na tijelu bio je sličan volumenu kod kontrolnih osoba (bez boli) u dobi od 62 godine”, napisao je autor Tu Yiheng sa svojim kolegama. Tu je profesor psihologije na Kineskoj akademiji znanosti u Pekingu.
Rizik je rastao kako se povećavao broj bolnih mjesta u tijelu, otkrila je studija. Volumen hipokampusa bio je gotovo četiri puta manji kod ljudi s bolovima na pet ili više mjesta na tijelu u usporedbi s onima sa samo dva – što je ekvivalent do osam godina starenja.
“Ispitivanje ljudi o bilo kakvim stanjima kronične boli i zalaganje da odu kod stručnjaka za bol može biti promjenjivi čimbenik rizika koji možemo proaktivno riješiti”, rekao je dr. Richard Isaacson, preventivni neurolog na Institutu za neurodegenerativne bolesti Floride koji se bavi istraživanje Alzheimerove bolesti. On nije bio uključen u novu studiju.
Kognitivni pad zbog boli
Studija je analizirala podatke više od 19.000 ljudi koji su bili podvrgnuti skeniranju mozga u sklopu UK Biobank, dugoročne vladine studije na više od 500.000 britanskih sudionika u dobi od 40 do 69 godina.
Ljudi s višestrukim tjelesnim bolovima imali su lošije rezultate od ljudi bez boli u sedam od 11 kognitivnih zadataka, pokazala je studija. Nasuprot tome, ljudi sa samo jednim mjestom boli imali su lošije rezultate samo na jednom kognitivnom zadatku – sposobnosti da se sjete izvršiti zadatak u budućnosti.
Studija je kontrolirala niz čimbenika koji su tome pridonijeli – dob, konzumacija alkohola, tjelesna masa, etnička pripadnost, genetika, povijest raka, dijabetesa, vaskularni ili srčani problemi, lijekovi, psihijatrijski simptomi i status pušača, među ostalima. Međutim, studija nije kontrolirala vježbanje, rekao je Isaacson za CNN.
“Vježbanje je najmoćniji alat broj jedan u borbi protiv kognitivnog pada i demencije”, rekao je putem e-maila. “Ljudi pogođeni kroničnom boli na više mjesta možda će biti manje u stanju pridržavati se redovite tjelesne aktivnosti”.
Život s kroničnom boli može dovesti do bržeg kognitivnog pada i kasnije demencije, pokazalo je novo istraživanje.
Jednako je važna veza između kronične boli i upale, rekao je Isaacson. Pregled studija 2019. pokazao je da bol pokreće imunološke stanice zvane mikroglija da stvore neuroupale koje mogu dovesti do promjena u povezivanju i funkciji mozga.
Kod ljudi s višom razinom boli također je bilo vjerojatnije da će imati smanjenu sivu tvar u drugim područjima mozga koja utječu na kogniciju, kao što su prefrontalni korteks i frontalni režanj – ista područja koja napada Alzhemierova bolest.
Zapravo, više od 45 posto pacijenata s Alzheimerovom bolešću živi s kroničnom boli, prema studiji iz 2016. uključenoj u pregled studija.
Studija također nije mogla utvrditi nedostatke sna – kronična bol često otežava dobar san. Studija iz 2021. pokazala je da spavanje manje od šest sati noću u srednjim godinama povećava rizik od demencije za 30 posto.
