Nestašice pojedinih lijekova u ljekarnama u posljednje su vrijeme nešto malo češće i dulje traju nego inače, ali još uvijek ne i dramatične jer ima zamjenskih lijekova. Međutim, može se pretpostaviti da će ozbiljnije nestašice ipak uslijediti, piše Večernji list.
Problemi u globalnim lancima opskrbe se ne smiruju, dok se istovremeno sigurnosne zalihe proizvođača tope. Problem bi mogao produbiti i novi pravilnik o lijekovima koji je u pripremi, a koji će postrožiti kriterije za stavljanje lijekova na listu HZZO-a.
Proteklih dana u ljekarnama nije bilo nekih lijekova za povišen krvni tlak, nekih antibiotika, sirupa za sniženje temperature, kortikosteroida, lijekova za snižavanje kolesterola… Međutim, ljekarnici tvrde da nitko u konačnici nije ostao bez lijeka.
U drugoj ljekarni kažu da nerijetko nekog lijeka nema u jednoj ljekarni, ali se kraćom potragom preko mrežnih grupa brzo pronađe u drugoj. To je, međutim, teže u manjim mjestima.
Iz HALMED-a kažu da opskrba lijekovima nije ugrožena jer postoje zamjenske terapije.
Sve više nestašica lijekova posljedica je neodrživog kontinuiranog pritiska na cijene lijekova na recept, iznosi Milka Kosanović iz HUP-a.
“S druge strane, svjedoci smo enormnih povećanja svih proizvodnih troškova: energije, transporta pa i ljudskih resursa.
Upravo taj nesrazmjer između cijena lijekova i troškova proizvodnje počinje uzorkovati i probleme u proizvodnji i opskrbi lijekovima.
Mnoge države u EU postale su svjesne ove problematike i ugroženosti opskrbe lijekovima te su hitno pristupile svojim proizvođačima lijekova kako bi zajedno pronašle modele koji bi jamčili sigurne opskrbe i ubrzano rade na pronalasku održivih modela”, kaže M. Kosanović.
Dodaje kako su članicama HUP-ove Udruge proizvođača lijekova u zadnjih godinu dana troškovi transporta porasli do 160 posto, troškovi sirovina do 118 posto, troškovi rada do 110 posto, a troškovi energije do čak 330 posto, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.
