Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je u srijedu saborskim zastupnicima prijedlog državnoga proračuna za 2023. te istaknuo da proračun uzima u obzir nove makroekonomske i društvene okolnosti.
Također, proračun na strateški način određuje temelje Vladinih politika, funkcioniranje države i prilagodbu izazovima s kojima se Hrvatska suočava te prepoznaje okolnosti krize, kao i želju Vlade da se pomogne najugroženijima na tragu onoga kako je Vlada svojim intervencijama u protekle tri godine kontinuirano činila.
Isto tako, proračun je prigoda da se u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, uz direktne potpore, uzmu u obzir širi stalni trendove dvostruke tranzicije – digitalne i zelene.
“Mi smo tijekom našega mandata kontinuirano koristili proračun kako bi preokrenuli trendove, osigurali makroekonomsku i financijsku stabilnost, omogućili ekonomski rast i investicije te podigli Hrvatsku po sve tri agencije na razinu investicijskog kreditnog rejtinga”, poručio je Plenković.
Premijer je kazao da je proračun omogućio i veliki fiskalni prostor za poduzimanje mjera kojima su očuvana radna mjesta, likvidnost poduzeća i pomoć gospodarstvu i građanima.
“Spomenut ću i ključni preduvjet zašto se sve ovo događa – to je politička stabilnost koja znači funkcionalnu parlamentarnu većinu koja omogućuje ostvarenje svih strateških ciljeva”, kazao je.
Tri uloge proračuna za 2023.
Plenković je rekao da je proračun instrument države za ublažavanje posljedica krize, sidro kojim se čuva gospodarski rast i podiže konkurentnost te redistributivni alat za postizanje društvene kohezije i sprječavanje socijalne frakture
Osvrnuo se i na posebnosti proračuna za sljedeću godinu.
“To će biti prvi proračun Hrvatske koja će biti i članica europodručja i članica schengenskog prostora i prvi je put predstavljen u eurima. On ima i elemente kriznoga proračuna, a sadrži i aspekte mjera koje smo do sada donijeli. Naše mjere su ukupno ove godine bile vrijedne 26 milijardi kuna”, rekao je i naveo kako je njegov cilj usporavanje stope inflacije koja će se u idućoj godini svesti na do šest posto.
Tu je i niz novih ulaganja i kroz proračunska sredstva i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti i druge europske instrumente.
Ovaj proračun uključuje i sredstva koja su preraspodijeljena iz 2022. Vladin je prioritet iskoristiti 25 milijardi eura europskih sredstava za ovo razvojno desetljeće.
Hrvatska je u plusu za 70 milijardi kuna
Naglasio je i kako je Vladin prioritet iskoristi 25 milijardi eura europskih novčanih sredstava za ovo razvojno desetljeće hrvatskoga gospodarstva i hrvatske države u kojem Hrvatska ostvaruje sve strateške ciljeve dodavši da je Hrvatska, kad je riječ o europskim sredstvima, kroz višegodišnji financijski okvir i NPOO ‘u plusu za 70 milijardi kuna’.
“Ovaj proračun ima 26,7 milijardi eura rashoda. To je 8,5 posto, odnosno 2,1 milijardu eura više nego 2022. Zahvaljujući rastu industrijske i poljoprivredne proizvodnje te rastu izvoza i oporavku turizma, uz nove investicije očekujemo i rast osobne potrošnje, dakle oko 25 milijardi eura prihoda. To je devet posto više u odnosu na ovu godinu”, izvijestio je.
Poručio je da iz pozicije povijesno najviše investicijskog rejtinga Hrvatske i dvostruko višeg rasta BDP-a od šest posto, prema jesenskim prognozama Europske komisije, Hrvatska puno spremnije očekuje 2023.
“Unatoč negativnim trendovima na globalnoj razini, gdje se očekuje usporavanje svjetskoga gospodarstva, Hrvatska projicira rast u idućoj godini od 0,7 posto. Za 2024. očekujemo oporavak i rast BDP-a od 2,7 posto, odnosno 2,6 posto u 2025.”, rekao je premijer.
Također, istaknuo je da Vlada želi očuvati životni standard građana, kontinuirano podizati minimalnu plaću, dizati prosječnu plaću, mirovine, nastaviti demografske potpore, boriti se protiv inflatornih pritisaka. Kad je o inflaciji riječ, u ovoj se godini na godišnjoj razini očekuje stopa inflacije od 10,4 posto.
Odgovornim upravljanjem javnim financijama pridonijet će se smanjenju udjela BDP-a u javnom dugu koji će stalno padati. Hrvatska je već sada u boljoj poziciji nego prije pandemije covida, a 2025. doći će na 63,4 posto.
“Ovo je proračun kojim ćemo ublažavati posljedice krize, poduzimati mjere. Poznato je što smo učinili do sada – plaćali plaće privatnom sektoru za 800 tisuća radnika, osigurali da 130.000 poduzeća ne bankrotira nego da ostanu funkcionirati kako egzistencija hrvatskih obitelji ne bi bila ugrožena. Novčanim primanjima pomogli smo već više od 700.000 umirovljenika, a pomoći ćemo im i dogodine”, rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na uvođenje dodatnog poreza na dobit kroz kojeg će u idućoj godini sredstva dobiti i umirovljenici.
“Tako svojevrsni doprinos solidarnosti još će se dodatno proširiti na mogućnost potpore onima kojima je u ovakvoj krizi potpora najpotrebnija. To je odraz društvene odgovornosti i politike uključivosti i činjenje onoga što radimo sve ovo vrijeme, a to je da držimo sve na okupu i ne dopuštamo da itko bude ostavljen po strani”, kazao je.
Razvoj konkurentnosti gospodarstva
Plenković je ocijenio kako je proračun za 2023. i proračun za razvoj konkurentnosti gospodarstva, za osiguravanje brige o najranjivijima, veća ulaganja u mirovine, a kao posebne prioritete istaknuo je dodatno povećana sredstva za obnovu i za obranu.
“Ovo je i proračun za razvoj konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, a to činimo kroz intenziviranje investicija, kroz poticaje malim i srednjim poduzetnicima, kroz investicije u Hrvatsku kao regionalno energetsko čvorište”, rekao je.
Plan oporavka vrijedan 1,5 milijardi eura odnosi se na projekt energetske obnove, obrazovanja, zdravstva, vodnog gospodarstva, pravosuđa i javne uprave.
“Kroz ovaj proračun nastavit ćemo i s razvojem digitalnih vještina kroz konkurentniji obrazovni sustav, izgradnju prometne, digitalne, vodne, komunalne i društvene infrastrukture, investirati u mjere politike zapošljavanja s posebnim naglaskom na ranjive skupine na tržištu rada. Sredstva iz programa ‘Zaželi’ dobit će svi zainteresirani jer je to jedan izrazito uspješan program koji vraća na tržište rada naše sugrađanke zrelije dobi u ruralnim sredinama i polučuje izvanredan uspjeh”, rekao je premijer dodavši da će se i dalje poticati inovacije hrvatskih kompanija i pridonositi onim ciljevima koji Hrvatsku čine otpornijom, održivijom i klimatski neutralnijom.
Kao prioritet istaknuo je dodatno povećana sredstva za obranu. Za jačanje obrambenih sposobnosti u svim granama Hrvatske vojske na raspolaganju je 2,4 milijarde kuna više nego što je to bilo prije.
Novi proračun osigurava brigu o najranjivijim skupinama u našem društvu, kvalitetniju i veću dostupnost zdravstvene skrbi, veća ulaganja u mirovine, jačanje obiteljske politike i zapošljavanja.
Nastavak suradnje s lokalnom i područnom samoupravom te socijalnim partnerima
Trećinu proračuna čine ulaganja u obrazovanje, poljoprivredu, gospodarstvo, turizam i sport, ravnomjeran regionalni razvoj, projekt ‘Slavonija, Baranja i Srijem’, ulaganja u Dalmatinsku zagoru, Liku, Gorski kotar, Banovinu, otoke, sela te projekt ‘Sjever’, odnosno ulaganja u sinergiji s jedinicama lokalne i područne samouprave na tragu intenzivnih dijaloga koje Vlada ima sa županijama, gradovima i općinama.
Vlada želi nastaviti razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sindikatima i poslodavcima, rezultat kojih su unapređenje materijalnih prava zaposlenika državnih i javnih službi.
“Napravit ćemo i ogromne iskorake kada je riječ o privatnom sektoru”, poručio je Plenković.
Proračun predviđa i dizanje različitih naknada, nastavak izgradnje i obnove dječjih vrtića, potpore politici stambenih kredita, kao i nastavak uspješnih, već poduzimanih mjera koje se odnose na mlade.
“Realiziramo schengenski prostor, realizirali smo euro područje, država funkcionira dobro, intervenirat ćemo i dalje, bit ćemo otporniji na krize nego smo bili prije toga”, zaključio je Plenković.
Izvor: Vlada Republike Hrvatske
