Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u ponedjeljak i utorak na sastanku vrhu šefova država i vlada COP 27 u Sharm el-Sheikhu u Egiptu, gdje je na okruglom stolu govorio na temu ‘Ulaganje u budućnost energije – zeleni vodik’.
“U razvoju niskougljične ekonomije radi smanjenja emisija CO2, sve važniju ulogu ima vodik. To smo prepoznali usvajanjem Strategije za vodik do 2050. kao i projektom Doline vodika Sjeverni Jadran, u suradnju sa Slovenijom i Italijom, radi proizvodnje do 5000 tona vodika godišnje”, poručio je premijer Plenković.
Podsjetio je na prošlogodišnje obećanje sa sastanka na vrhu u Glasgowu da će se učiniti sve kako bi se ubrzala borba protiv klimatskih promjena i njihovih razornih posljedica.
“U međuvremenu, ruska agresija na Ukrajinu potvrdila je da je zelena tranzicija još važnija kako bi osnažila našu otpornost”, rekao je.
U tom je kontekstu naveo da je Hrvatska u posljednjem desetljeću pretrpjela prosječan godišnji gubitak od 0,5 posto svog BDP-a.
“Hrvatski građani uistinu su postali svjesni potrebe ublažavanja učinaka klimatskih promjena – više od 80 posto ih vjeruje da trebamo djelovati kako bismo spriječili štetne posljedice na ljude i na okoliš”, kazao je.
Napori Hrvatske prema zelenoj tranziciji
“Zahvaljujući novim nacionalnim i europskim mjerama, još smo ubrzali tranziciju na niskougljičnu energiju, a Hrvatska je već po tom pitanju dosta iznad prosjeka Europske unije”, rekao je Plenković te dodao da čak dvije trećine proizvodnje struje i energije u Hrvatskoj dolazi iz obnovljivih izvora, koji pokrivaju trećinu ukupne energetske potrošnje.
Također, istaknuo je da je kako bi se potaknula solarizacija krovova, ukinut PDV na solarne panele.
Hrvatska, uz Sloveniju i Italiju, naveo je Plenković, sudjeluje u projektu ‘Dolina vodika Sjeverni Jadran’ usmjerenom prema proizvodnji zelenoga vodika, a ulažu se i značajni napori u dekarbonizaciju prijevoznog sektora.
“Tijekom sljedećeg desetljeća uložit ćemo više od 4 milijarde eura u modernizaciju željeznice, a do 2032. ćemo predstaviti flotu baterijskih elektromotornih vlakova koji će zamijeniti dizelske vlakove”, najavio je.
Posljedice klimatskih promjena na Hrvatsku
Premijer Plenković je podsjetio da je ovo ljeto bilo najtoplije u Europi od prvih meteoroloških zapisa, a znanstvenici su upozorili da bi istodobno, nažalost, moglo biti i jedno od hladnijih u ljetima koja dolaze.
Prvi put u povijesti, dodao je, Jadransko more zagrijalo se na rekordnih 30 stupnjeva Celzijusa još u lipnju.
Suša bez presedana izazvala je 300 milijuna eura štete hrvatskoj poljoprivredi, a preko 13.000 požara opustošilo je dvostruko veće područje nego prethodne godine.
“Prilagodba svih sektora na ekstremne vremenske uvjete je ključ u sprječavanju i minimiziranju gubitaka i štete”, istaknuo je.
U vremenu kad su nafta i plin postali oružje, istaknuo je Plenković, moramo graditi partnerstva usidrena u zajedničkim vrijednostima, uključujući energetske i klimatske ciljeve, i učiniti svoje resurse i infrastrukturu otpornijima.
Iako se svijet trenutno suočava s ekonomskim problemima, moramo više nego ikada ostati posvećeni provođenju zelene tranzicije, ako želimo da naše zemlje od nje imaju koristi.
“Ne smijemo dopustiti da današnje krize postanu buduće katastrofe. Na svima je nama zajedno da osiguramo da se to ne dogodi”, poručio je na kraju svog obraćanja Plenković.