“Jedni kontinuitet su izazovi u kojima radimo u kontinuiranom kriznom upravljanju“, istaknuo je u utorak premijer Andrej Plenković podnoseći Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu Vlade.
Premijer se, osim na proteklu godinu, osvrnuo i na šest godina mandata njegovih dviju Vlada, ističući kako je Hrvatska u svim krizama pokazala otpornost.
“U proteklih šest godina osigurali smo prijeko potrebnu političku stabilnost i očuvali socijalnu koheziju, te spriječili socijalnu frakturu”, rekao je u Saboru u kojemu oporba, uz izuzetak Socijaldemokrata, bojkotira njegovo izvješće.
Ponovio je da je ovo godina isporuke.
Otvorili smo Pelješki most, uvodimo euro, rast BDP-a očekujemo na razini 5,7 posto što je za 2,7 postotnih bodova više nego samo sami projicirali, imamo povijesnu razinu kreditnog rejtinga, naglasio je.
Pohvalio se i kako su njegove Vlade, od 2016., podignule stupanj razvijenosti po stanovniku, sa 61 na 70 posto prosjeka EU.
Usmjeravamo rekordnih 25 milijardi eura europskih sredstava za reforme obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, za obnovu, rekao je Plenković.
Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak novi cilj svoje Vlade, a to je da do kraja mandata prosječna neto plaća dosegne 8200 kuna ili točnije 1088 eura.
U šest godina (njegovih Vlada), prosječna neto plaća porasla je za 34 posto, odnosno za više od 1900 kuna, i iznosila je u srpnju 7576 kuna, rekao je u godišnjem izvješću o radu Vlade koje je podnio Hrvatskom saboru.
Naglasio je kako to znači da je dvije godine ranije dosegla razinu koju je Vlada najavljivala za kraj ovog mandata.
Minimalna neto plaća od 1. siječnja raste na 4220 kuna
Plenković je najavio da će minimalna neto plaća od iduće godine iznositi oko 4220 kuna, a najavio je i da će Vlada sutra na 5,7 posto korigirati prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini.
Plenković je u Hrvatskom saboru prilikom podnošenja godišnjeg izvješća o radu Vlade istaknuo da ga podnosi u kontekstu promjena u svijetu nakon 24. veljače, kada je počeo ruski vojni pohod na Ukrajinu.
Posljedično, došlo je do potpune promjene globalnog upravljanja koje je postojalo do agresije, a zbog agresije i pandemije, osobito u sektorima energetike i hrane, došlo je do poremećajima u lancima opskrbe, što nosi ekonomske i socijalne posljedice, rekao je između ostalog Plenković.
Kako je istaknuo, ovo je godina isporuke, u kojoj je otvoren Pelješki most, uvodi se euro, čime se jača monetarna i ekonomska snaga Hrvatske, zatim ulazi se u Schengen, tu je i povijesna razina kreditnog rejtinga po sve tri vodeće svjetske rejting agencije, a od 2016. do danas je podignut i stupanj razvijenosti zemlje po stanovniku, sa 61 na 70 posto prosjeka EU-a.
Plenković je podsjetio i na dva usvojena antiinflacijska paketa, “snažnih, sveobuhvatnih i pravednih mjera”, vrijednih više od 26 milijardi kuna.
“Time smo svima osigurali mirniju zimu – građanima, općinama, gradovima i županijama, školama, vrtićima, bolnicama, udrugama, civilnim i vjerskim ustanovama te gospodarstvu”, istaknuo je Plenković.
Tu je i odlična turistička sezona, na razini pretkrizne 2019. godine, kao i snažan rast industrijske proizvodnje za 6,7 posto, kao i rekordni rast izvoza za čak 32 posto, naveo je.
Kada je pak riječ o rastu BDP-a, on se za ovu godinu očekuje na razini od 5,7 posto, što je za 2,7 postotnih bodova ili gotovo dvostruko više od Vladinih dosadašnjih projekcija, istaknuo je Plenković, dodavši da su nedavno i EBRD i MMF također udvostručili prvotne procjene rasta Hrvatske, sada na 6,5, odnosno 5,9 posto.
Plenković je podsjetio i da je prošle godine ostvaren rast od 10,2 posto, treći najveći u Uniji.
Apostrofirao je i usmjeravanje rekordnih 25 milijardi eura europskih sredstava za reforme obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i uprave te za obnovu, ravnomjerni regionalni razvoj, unaprjeđenje infrastrukture i gospodarstva.
“Vlada je radila odvažno i intervenirala više puta, i u pandemiji i u energetskoj krizi, kako bi izdašnim mjerama zaštitila građane, poljoprivrednike, radnike i poduzetnike”, poručio je predsjednik Vlade.
Plenković je najavio da će Vlada idućeg tjedna povećati minimalnu plaću, pa će ona tako od 1. siječnja 2023. iznositi 700 eura bruto ili 560 eura neto, što je oko 4220 kuna.
“Na taj smo način praktički na pola mandata ispunili ono što smo rekli da ćemo ispuniti do kraja mandata”, izjavio je Plenković, dodajući da će minimalna plaća tako doseći 51,2 posto prosječne bruto plaće.
Inače, to predstavlja povećanje od oko 470 kuna neto, s obzirom na trenutno minimalna neto plaća iznosi 3750 kuna.
Država će financirati jedan obrok svim osnovnoškolcima
Premijer Andrej Plenković najavio je u utorak da će država, uz već postojeće besplatne udžbenike, financirati i jedan obrok dnevno svim osnovnoškolcima.
Vlada će u proračunu za iduću godinu planirati da država financira jedan obrok dnevno u svim osnovnim školama od 1. do 8. razreda, rekao je premijer u Godišnjem izvješću o radu Vlade. Naveo je kako će to državu stajati 550 milijuna kuna, a tom mjerom će se osigurati obrok za 311 tisuća djece, od kojih je njih gotovo 80 tisuća u siromaštvu.
“Ne želimo da više bude i jedno dijete u osnovnoj školi koje zbog okolnosti u svojoj obitelji nema sredstva za obrok”, poručio je Plenković. Naglasio je i kako će se država sve napraviti da se u školama, u najvećoj mogućoj mjeri, jede hrvatska hrana.
