Europa je zabilježila pad od 14 posto u broju rođene djece u siječnju 2021. u usporedbi s novorođenima u istom mjesecu prethodnih godina, a taj je pad vjerojatno potaknut strahom od zdravstvene krize izazvane koronavirusom tijekom prvog vala pandemije, smatraju stručnjaci.
Znanstvenici iz Švicarske objavili su da su zemlje s najstrožim karantenama početkom 2020. i prenatrpanim jedinicama intenzivne njege doživjele najveći pad novorođene djece devet do deset mjeseci poslije.
Znanstveni tim smatra da strah potaknut COVID-om, kako se navodi u studiji objavljenoj u časopisu Human Reproduction, može dovesti do “dugoročnih posljedica na demografiju, posebno u zapadnoj Europi gdje stanovništvo stari”.
– Čini se da je pad broja rođenih devet mjeseci nakon početka pandemije češći u zemljama u kojima su zdravstveni sustavi bili u problemima i bolnički kapaciteti bili nedovoljni”, rekao je vodeći autor studije Leo Pomar. To je dovelo do lockdowna i mjera socijalnog distanciranja kako bi se pokušala obuzdati pandemija.
Što su karantene bile dulje, to je manje trudnoća bilo u tom razdoblju, čak i u zemljama koje nisu bile ozbiljno pogođene pandemijom. Mislimo da je strah parova od zdravstvene i socijalne krize u vrijeme prvog vala COVID-a pridonio smanjenju novorođene djece devet mjeseci poslije, rekao je on.
Engleska i Wales u siječnju 2021. zabilježili su pad živorođene djece od 13 posto u usporedbi sa siječnjem 2018. i 2019., dok je broj rođenih beba u Škotskoj smanjen za 14 posto.
Litva i Rumunjska zabilježile su najveći pad novorođene djece, 28, odnosno 23 posto.
Švedska, koja nije bila u karanteni, ali je imala velik broj smrtnih slučajeva, nije doživjela pad živorođenih, otkrili su istraživači.
Tim je otkrio da je trajanje karantena ključan čimbenik povezan s padom novorođene djece u siječnju 2021. u usporedbi sa siječnjem 2019. i siječnjem 2018.
– Povezanost koju smo pronašli s trajanjem karantena može odražavati mnogo složeniji fenomen, jer se vlade karantenom koriste kao posljednjim sredstvom za suzbijanje pandemije. Trajanje lockdowna ima izravan utjecaj na parove – rekao je Pomar.
Christian De Geyter, profesor na Sveučilištu u Baselu u Švicarskoj, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da su “ta zapažanja važna jer pokazuju da se ljudsko reproduktivno ponašanje, što dokazuje broj živorođene djece, mijenja tijekom dramatičnih događaja, epidemija i globalnih kriza”.
